Extinction Rebellion Zagreb organizira drugi Klimatski marš – za globalni mir, klimatsku i društvenu pravdu. Rekli su nam zašto je važno u subotu biti ispred Hrvatskog narodnog kazališta
“Pozivamo vas da u Zagrebu, dan nakon Dana planeta Zemlje, u subotu 23. travnja 2022. u 15 sati, marširate s nama”, stoji u najavi drugog Klimatskog marša koji se odvija ispred HNK.
S početkom rata u Ukrajini smo, kažu, ušli u novo poglavlje, koji će nesumnjivo obilježiti prehrambena, ekonomska i sigurnosna kriza, kao i razdoblje uznapredovale militarizacije i cenzure te prije svega razdoblje destruktivne ljudske pogibelji. “No… daleko od naših dvorišta, od naših očiju, iako za to dobro znamo preko medija, razaranje mnogih zemalja diljem planete traje desetljećima. Srca su nam, i misli, uz nebrojene stanovnice, stanovnike i sva živa bića Ukrajine, Afganistana, Sirije, Iraka, Jemena, Mijanmara, Etiopije, Eritreje, Sudana, Somalije, Palestine, Libije, Kurdistana… Još donedavno smo mogli govoriti da ratovi razaraju brzo, a klimatska kriza i sistem polako. Nažalost, to više nije točno. Klimatska kriza eskalira gotovo jednakom brzinom kao i ratovi, a posljedice su jednako katastrofalne.”
Znanost već desetljećima, kažu u najavi marša, upozorava na jasno vidljive simptome klimatske krize: porast temperatura i razine mora, propadanje usjeva, suše, poplave, temperaturni ekstremi, gubitak bioraznolikosti i kolaps mnogih ekosustava. Posljedično, to uzrokuje nestašice hrane i vode, društvenu nestabilnost, ratove i izbjegličke krize. “Zajednički uzrok tome vidimo u kapitalističkom, kolonijalnom i patrijarhalnom sustavu koji stihijski crpi resurse Zemlje, nasilno eksploatira ljude te uništava prirodu i zajednice. Profit kojega takav sustav želi zaštititi pod svaku cijenu zapravo predstavlja neprocjenjiv dug prema ograničenim resursima planete i radu njezinih stanovnika. Ako želimo zaustaviti ratove i zaštititi život na planeti, moramo se boriti protiv ovakvog sustava i stvarati sustav temeljen na klimatskoj pravdi, neraskidivoj od društvene pravde.”
O važnosti dolaska na Klimatski marš razgovarali smo sa Sunčicom Lazanski, jednom od članica inicjative Extinction Rebellion, koju smo imali prilike ugostiti i u našem, vrlo nam dragom, tiskanom izdanju ACT NOW!
S obzirom na to da se o klimatskoj krizi već neko vrijeme razgovara na svim razinama, kako na razini vlasti tako i u mnogim industrijama, poput one modne, automobilske te beauty industrije, skeptici bi rekli da marš zapravo “nije potreban” – jer svijest o problemu koje donose klimatske promjene postoji. Što biste rekli na to?
Zapravo u malo kojem području postoji toliko niska razina svjesnosti kao u području klimatskih promjena. Klimatske promjene kao da su kreirane da zaobiđu ljudsku percepciju opasnosti. One su spore, događaju se kroz desetljeća, teško se (i često netočno) povezuju njihove posljedice i kompleksne su. To znači da ih javnost ne percipira jer nisu nešto što se dešava od danas do sutra te nemaju obilježje hitnosti i izravnosti. Primjerice, klimatska kriza dovodi do suša, koje onda unište plodno tlo, zbog čega ljudi na tim područjima ne mogu više živjeti i moraju se seliti, što uzrokuje klimatske migracije. Ali ono što je vidljivo su isključivo migracije, ali ne i uzroci tih migracija. Slično je i s poplavama, požarima. Tim više što su to stvari koje se ionako događaju, ali u manjoj mjeri. Ljudi teže percipiraju razlike u intenzitetu i frekventnosti, kao što su povećanje sušnih razdoblja, požara, poplava, a lakše percipiraju pojavnost nekog događaja ili ne.
Od vaših prvih akcija do danas, koliko biste vi rekli da se svijest ljudi promijenila, što vam je bilo najveći izazov nekad, a što je danas?
Budući da smo mlada organizacija, teško je govoriti o promjeni svijesti. Ono što možemo reći je da nas ljudi podržavaju, da se javljaju za priključenje i da je prošli klimatski marš bio izrazito uspješan. Sada organiziramo novi klimatski marš, ovu subotu 23.4., u 14.30, ispred HNK i nadamo se istom ili većem odazivu. Mislim da je odaziv na ovaj i buduće marševe nešto čime ćemo uskoro moći mjeriti promjenu svijesti o klimatskoj krizi.
COP26 je postavio mnoge ciljeve, no nakon održavanja se pojavio niz kritika. Koje su tri važne točke koje je donio COP26, a da su pozitivne? I jesu li realne za ostvariti?
Što se tiče COP26, dogovoreno je više ulaganja u net zero ekonomiju, odnosno ekonomiju koja ne uzrokuje povećanje emisija CO2, veća transparentnost poslovanja privatnog sektora tj. njihovog utjecaja na klimu, okoliš i zajednice te revizija ciljeva postavljenih Pariškim sporazumom. Međutim, baš kao i Pariškim sporazumom nisu donesene regulative i posljedične sankcije koje će zemlje prisiliti na zaokret u okolišnim politikama. Političari/ke koji su sudjelovali ponašaju se kao da imamo prostora za raspravu, ne shvaćajući ozbiljnost i hitnost situacije.
Tako se dešava da primjerice, ne želeći nametati sankcije nekim državama, potpisuju smrtnu presudu onim drugim, koje će biti žrtva mlakih klimatskih politika i dogovora, što je svojevrsni neokolonijalizam. Utvrdilo se da ciljevi postavljeni Pariškim sporazumom nisu dostignuti, ljestvica se s 1.5°C zagrijavanja podigla na 2°C, točnije prosječna globalna temepratura ne smije preći tu brojku mjereno od predindustrijskog razdbolja i to zato što je zadržavanje temperature na 1.5°C već gotovo neostvarivo. Također, umjesto da se ugljen kao energent izbaci, dogovoreno je da će se postupno smanjivati upotreba. To nije održivo i ne odgovara trenutnom stanju i preporukama klimatskog znanstveništva o koracima koji se moraju poduzeti kako bismo spriječili dalje zagrijavanje planete i posljedice tog zagrijavanja, kao što su acidifikacija oceana, rast razine mora, suše, gubici bioraznolikosti koji svi itekako utječu na naš svakodnevni život.
Također, koje su tri stvari važne da napravi/pokrene lokalna vlast za bolje sutra? Što mi možemo u međuvremenu kao pojedinci?
Lokalna vlast može pomoći raznim intervencijama, poput zatvaranja centra grada za automobile, ulaganja u sigurniju i bolju biciklističku infrastrukturu i osiguravanja adekvatnijeg javnog prijevoza. Na gotovo svim područjima moguće su intervencije, ali njih najviše je svakako na nacionalnoj razini. Zaštita prirodnih staništa kroz proširenje zaštitećnog područja Nature 2000, zabrana istraživanja fosilnih izvora, rapidno ulaganje u obnovljive izvore energije, subvencija građanstvu u instalacijama solarnih panela i slično.
Za klimatsku krizu odgovorne su loše političke odluke ili njihov manjak i korporacije koje danas vladaju svijetom, a ne građanstvo koje nastoji preživjeti iz dana u dan. Međutim, građanstvo i dalje ima mogućnosti utjecaja na te politike i zato je najvažnije izaći na ulice, zahtjevati klimatsku pravdu i poštivanje ljudskih prava i prava ostalih bića i zahtjevati energetsku tranziciju.
Individualno predlažem prelazak na vegetarijansku ili vegansku prehranu jer time možemo doprinjeti smanjenju uzgoja mesa, povećanju prava životinja i zaštiti njihova života, očuvanju obradivih površina i šuma. Svaka naša kupnja politička je odluka.
Što sve možemo očekivati od klimatskog marša, koju poruku donosi i iz kojeg je razloga nužno da nas dođe u što višem broju?
Marš organiziramo kao reakciju na goruće pitanje klimatske krize te želimo ukazati na važnost okolišne borbe i pozvati na poduzimanje hitnih koraka prema osiguravanju klimatske i društvene pravde na lokalnoj i globalnoj razini. Zalažemo se za solidarno, mirno, permakulturalno, energetski nerasipno i pravedno demokratsko društvo i za klimatski stabilnu budućnost za sva bića.
U vidu nedavnih zbivanja u Ukrajini i Afganistanu naglasak ovog marša biti će na antiratnoj retorici, povezanosti klimatskih i ratnih pitanje kroz ulogu koju rat i vojna industrija imaju u uništavanju života, prirodnih staništa i okoliša, ali i ispuštanju štetnih plinova. Govorit će se i o povezanosti ratova sa sukobima oko resursa i posljedičnim klimatskim izbjeglištvom.
Sve navedeno teme su naše sadašnjosti i budućnosti, to su teme zbog kojih velik broj ljudi diljem svijeta već osjeća posljedice i našim izlaskom na ulice mi te ljude podržavamo i vraćamo im nadu da su promjene moguće.
Nezaobilazno je reći da je izlazak na ulice nešto što dugujemo budućim generacijama, svojoj djeci, unucima i onima koji dolaze nakon njih. Zato vas pozivam da nam se pridružite dolaskom na Klimatski marš, u subotu, 23.4. u 14 i 30, ispred HNK. Vidimo se!
