Kazališta u travnju imaju prilično uzbudljiv repertoar. Osijek i Gavella udružuju snage te vraćaju Šovagovićevog “Sokola” na scenu, sirovu priču iz rata, a Varaždin servira tri moćna naslova – “Drvene ptice”, brutalno iskren pogled na patrijarhat i femicid, zatim Williamsa i njegovu “Mačku”, obiteljsku dramu nabijenu lažima te Novakov “Slučaj vlastite pogibelji”, modernu priču o korupciji.
Gavella vodi na putovanje kroz “Mediteranski brevijar”, spajajući kazalište i radio u jedinstvenom iskustvu, a zatim “udara” emocijama sa Zellerovom “Majkom”, studijom o ljubavi i gubitku. Bodrožićin “Hotel Zagorje” vraća nas u devedesete i podsjeća na snagu pripovijedanja. ZKM servira dva komada koja propituju društvo: “Mala povijest nejednakosti” analizira kapitalizam i nejednakost, a “Sin, majka i otac sjede za stolom i dugo šute” baca svjetlo na obiteljske tajne i granice ljubavi. Teatar &TD donosi “Djevojke s rogovima”, kabaretski manifest ženske snage, s tri iznimne žene u glavnim ulogama.
Zbog ovih predstava idemo u kazalište!
Da biste se lakše odlučili za predstave (a možda i uspjeli nemoguće – pogledali baš sve!) donosimo vodič za proljetnu kazališnu avanturu. Pripremite se na dramu, smijeh i duboko promišljanje!
“Sokol ga nije volio”, HNK Osijek u koprodukciji s Gradskim dramskim kazalištem Gavella, izvodi se u HNK-u Osijek, u Gavelli i HNK-u Varaždin
Krajem 2024., HNK u Osijeku na kazališne daske postavio je kultni tekst velikana hrvatskog glumišta, Fabijana Šovagovića. Tekst koji radnjom započinje u Ladimirevcima, u trećoj godini pošasti zvane Drugi svjetski rat, odavno je postao kulturološkim općim mjestom. Kako kroz kazališnu izvedbu koja je u život puštena u Gavelli, 12. ožujka 1982., s autorom teksta u glavnoj ulozi, tako i kroz filmski prvijenac Branka Schmidta, 1988. Šovagovićeva dramska kronika (kako ju žanrovski kategorizira autor – kulturološki i svjetonazorski sukus Slavonije) u osječkom je teatru premijerno zaigrala 19. svibnja 1983. u režiji Joška Juvančića, a posljednji put izvedena u siječnju 1987. (nakon obnove 1985.). “Sokol ga nije volio” sad se vratio na najbolji zamisliv način: koprodukcijom HNK-a u Osijeku i Gradskog dramskog kazališta Gavella, u združenosti rečenoga krajobraza ravnice i “poprišta” praizvedbe, u režiji Filipa Šovagovića. Ova odlična predstava tijekom travnja igra u HNK-u Osijek i 14. travnja gostuje u HNK-u Varaždin.
“Drvene ptice”, HNK Varaždin
“Drvene ptice”, dramski prvijenac Lidije Deduš, snažna je refleksija autorice na osobno iskustvo života u ruralnom okruženju, protkano suvremenim saznanjima o femicidu, do kojih danas lako dolazimo. Postavlja se pitanje kako se odnos prema tom problemu mijenjao kroz proteklih 40 godina.
Radnja drame smještena je u ruralnu sredinu 80-ih godina prošlog stoljeća, gdje su alkoholizam i patrijarhat sveprisutni, a perspektiva za mlade ljude, nakon završene osnovne škole, svodi se na rad u tvornicama. U takvom okruženju, koje nimalo ne podsjeća na idilično selo, odrasta Nada, maloljetna djevojka koja žudi za boljim životom.
Kroz pet dana pratimo događaje koji povezuju Nadu i ljude oko nje – suseljane, mjesnog liječnika i njegovu suprugu, a drama poprima i elemente kriminalističke priče. Međutim, početni zaplet prerasta u niz gustih, gotovo naturalističkih scena, koje razotkrivaju složene međuljudske odnose, zatrovane alkoholizmom, tajnama i potisnutim emocijama. Pred čitateljem se otvara kompleksna slika života na selu, u svoj njegovoj grubosti, s tek ponekim trenucima nježnosti i snažnom željom za slobodom i ljubavlju.
“Mačka na vrućem limenom krovu”, HNK u Varaždinu
Tennessee Williams je 1955. godine osvojio Pulitzerovu nagradu za dramu “Mačka na vrućem limenom krovu”, koja se danas smatra jednim od vrhunaca američke i svjetske dramske književnosti. Ova snažna priča secira muško-ženske odnose, otkrivajući slojeve hipokrizije, manipulacije, pohlepe, prevare i laži, te postavlja teška pitanja o destruktivnosti obiteljskih odnosa. “Mačka na vrućem limenom krovu” nije samo obiteljska drama; ona je i oštra kritika društvenih i političkih prilika.
Sâm autor izjavio je da je želio uhvatiti autentičan trenutak obiteljske krize, trenutak u kojem se na površinu izbacuje najgore i najbolje od svakog lika, stvarajući intenzivnu interakciju među ljudima suočenima s zajedničkom katastrofom. Za Williamsa, drama nije tek niz riječi na papiru, već “zamka za istinu autentičnog ljudskog iskustva”, bez uljepšavanja i jednostavnih rješenja. Redatelj Paolo Tišljarić je izjavio da mu je serija “Succession” poslužila kao inspiracija za rad na ovom tekstu budući da obje priče istražuju obiteljske odnose razorene borbom za nasljeđivanje bogatstva i društvenog utjecaja.
U ovoj obitelji, pohlepa za novcem i moći je nezasitna, a siromaštvo se smatra nezamislivim. Jedino Brick, u svojoj izolaciji od života i alkoholizmu, pronalazi utočište od stvarnosti. Za njega je laž temelj društva, a jedini bijeg su alkohol ili smrt. Nasuprot njemu, Maggie je beskompromisna borkinja koja će se boriti do kraja. Ona je spremna iskriviti istinu kako bi ostvarila svoje ciljeve, čak i po cijenu osobne sreće. U ovom mračnom svijetu međuljudskih odnosa, predstava nastoji pronaći iskru svjetla – istinu koja je jedini lijek.
“Slučaj vlastite pogibelji”, HNK u Varaždinu
Varaždinski HNK postavio je “Slučaj vlastite pogibelji” Kristiana Novaka, priču o suvremenom Međimurju gdje nerazjašnjena smrt policajca Nene potresa živote likova. Njegovo tijelo, pronađeno u golfu, simbolizira borbu protiv korumpiranog sustava. Neno, pravednik, svojim djelovanjem postaje žrtva, a njegova smrt otvara niz pitanja o pravdi i moći. Njegova obitelj, posebno brat Marli, suočava se s neodgovorenim pitanjima i nemogućnošću da ga dostojno pokopaju. Sustav im uskraćuje pravo na istinu, a njihova borba postaje simbol borbe protiv nepravde. Marli, rastrgan između obiteljske lojalnosti i vlastite sigurnosti, suočava se s dilemama koje postavlja Nenina smrt. Predstavu je režirao Ivan Plazibat i njome istražuje kako sustav korupcije i moći utječe na pojedince i obitelji te kako se oni nose s gubitkom i nepravdom. Neno, ni živ ni mrtav, postaje simbol borbe protiv sustava koji gazi pojedinca.
“Mediteranski brevijar, na valovima Radio Mediterana”, Gradsko dramsko kazalište Gavella
Zamislite da sjedite u kazalištu, a umjesto uobičajenih kulisa, pred vama se otvara Mediteran, onakav kakvog ga je vidio Predrag Matvejević u svom “Brevijaru”. No ovo nije obično putovanje. Ovo je putovanje kroz vrijeme, kroz zvukove i riječi, kroz priče koje se isprepliću i tvore mozaik Mediterana danas. U koprodukciji GDK Gavella i RadioTeatra Bajsić i prijatelji, ova predstava vodi nas na pet putovanja Mediteranom. Matvejević je sâm tri puta proputovao ovim područjem, a mi, uz pomoć Olje Savičević – Ivančević i RadioTeatra, krećemo na četvrto i peto.
Očekujte neočekivano. Olja Savičević – Ivančević vodi nas kroz mjesta koja je Matvejević opisao, dajući glas ljudima i pticama, ispreplićući životne prizore, anegdote i bajke. RadioTeatar, s druge strane, stvara zvučnu kulisu “tamne melankolije”, koristeći terenske snimke, glazbu inspiriranu “Brevijarom” i sâm Matvejevićev glas. Ovo nije samo predstava. Ovo je iskustvo. Ovo je prilika da vidite Mediteran očima jednog od najvećih hrvatskih pisaca, ali i da ga doživite kroz autentične glasove današnjice. Ne propustite ovo jedinstveno kazališno-radiofonsko putovanje.
“Majka”, Gradsko dramsko kazalište Gavella
Za sve ljubitelje kazališne umjetnosti, posebno one koji cijene duboke, emotivne priče, ovo je predstava koju ne smijete propustiti. “Majka”, djelo cijenjenog francuskog književnika Floriana Zellera, treći je dio njegove hvaljene trilogije, uz bok “Ocu” i “Sinu”. Zellerove drame osvojile su publiku diljem svijeta, postavljajući nove standarde u suvremenom dramskom stvaralaštvu.
U ovoj predstavi, koja se igra na maloj sceni kazališta Gavella, u koprodukciji s Ludens Teatrom, svjedočit ćete potresnoj studiji karaktera, ispričanoj kroz inventivnu dramaturšku matricu koja briše granice između stvarnosti i mašte. U režiji Enesa Vejzovića i s briljantnom glumačkom postavom koju čine Bojana Gregorić Vejzović, Matija Gašpari, Amar Bukvić i Tena Nemet Brankov, “Majka” će vas uvući u atmosferu rastuće napetosti i čudnovatog ozračja.
Ova “crna farsa”, kako ju autor sâm naziva, istražuje dubine ljudske psihe, postavljajući pitanja o ljubavi, gubitku i identitetu. Ursula Burger zaslužna je za prijevod, a scenografiju i kostimografiju potpisuju Enes Vejzović i Marita Ćopo. Glazbu je skladao Šimun Matišić, dok je za oblikovanje svjetla zaslužan Zdravko Stolnik. “Majka” je predstava koja će vas natjerati na razmišljanje, ostavljajući snažan emotivni trag. Ne propustite ovu priliku za doživjeti vrhunsko kazališno iskustvo.
“Hotel Zagorje”, Gradsko dramsko kazalište Gavella
Gotovo desetljeće nakon objavljivanja, “Hotel Zagorje” Ivane Bodrožić nastavlja nas podsjećati na snagu pripovijedanja. Ova dirljiva, potresna i kritična priča, koja se s lakoćom čita, ali s teškoćom zaboravlja, sada oživljava na kazališnim daskama. “Roman koji obilježava cijeli naraštaj” – riječi su koje savršeno opisuju ovo djelo, čija je tema, nažalost, i dalje bolno aktualna.
U vremenu globalnih previranja, priča o izbjeglištvu dobiva novu dimenziju. Redateljice Jelena Kovačić i Anica Tomić hrabro se upuštaju u izazovnu adaptaciju ovog polemičnog predloška, obećavajući nam kazališno iskustvo koje nas neće ostaviti ravnodušnima. Svi se sjećamo rečenice: “Jednom smo u Caritasu dobili punu torbu slatkiša i teglili ju prema Črnomercu u tramvaju prepunom ljudi. Dotjerana gospođa u našim kolima rekla je kolegici da to izbjeglice rade gužvu jer se po cele dane vozaju sim-tam. Pogledala sam ju i nasmiješila se jer sam znala da smo mi prognanici, a da su izbjeglice iz Bosne”, koja i danas odjekuje s istom snagom.
“Hotel Zagorje” nije samo politički angažirana predstava; to je emotivno putovanje koje će dotaknuti sve generacije. Pripremite se na večer ispunjenu smijehom, zaigranošću i, iznad svega, ljubavlju. Ova predstava ima moć promijeniti nas, natjerati nas da preispitamo svoje stavove i da iz kazališta izađemo s novim pogledom na svijet.
“Mala povijest nejednakosti”, ZKM
U vremenima kad se čini da se povijest ponavlja kao loša repriza, a kapitalizam evoluira u nešto nalik tehnofeudalizmu, gdje financijske elite gomilaju nevjerojatna bogatstva dok se politički moćnici sve više oslobađaju suzdržanosti, stvarajući jazove nejednakosti koji se čine nepremostivima, ne možemo ne zapitati se postoje li još uvijek prostori u kojima građanska prava, slobode i jednakost mogu procvjetati. Može li kazalište, rastrgano između digitalnih identiteta koji nas zarobljavaju poput kmetova i stvarnih, nabijenih tijela na prosvjedima, još uvijek služiti kao društveni kaleidoskop, razotkrivajući povijesne mitove o navodnoj prirodnosti hijerarhije i “zasluženoj” akumulaciji privatnog bogatstva?
Predstava “Mala povijest nejednakosti”, pod redateljskom palicom Miloša Lolića, hrabro se upušta u ovu kompleksnu temu, koristeći kao polazište nesvakidašnju adaptaciju ekonomskog djela Thomasa Pikettyja, “Kapital i ideologija”, pretočenu u grafičku novelu Claire Alet i Benjamina Adama. Ova predstava otvara niz društvenih i filozofskih pitanja, oslanjajući se na ključne povijesne, ekonomske i političke reference. Inspirirana vrtuljkom povijesne travestije, koja se ponekad pojavljuje u iskrivljenom, a ponekad u izravnom obliku, “Mala povijest nejednakosti” poziva nas na duboko promišljanje, na preispitivanje humanističkih ideala i na ponovno definiranje našeg osjećaja društvene zajednice.
Ova predstava nije samo kazališni komad; to je poziv na buđenje, na suočavanje s izazovima našeg vremena i na traženje novih putova prema pravednijem društvu. Ne propustite priliku svjedočiti ovoj važnoj i provokativnoj predstavi koja će vas natjerati na to da preispitate svoje poglede na svijet.
“Sin, majka i otac sjede za stolom i dugo šute”, ZKM
Zamislite svijet u kojem vlada predviđa ekološke i ekonomske katastrofe, a obitelji su prisiljene donositi nemoguće odluke. Upravo takav distopijski scenarij postavlja pozornicu za provokativnu dramu koja trenutačno igra u gradu. U središtu priče nalazi se obitelj suočena s okrutnim upitnikom: Ako možete spasiti samo jedno dijete, koje biste odabrali? Ova dramatična premisa otvara Pandorinu kutiju obiteljskih tajni i neizrečenih istina. Kroz niz vremenski isprepletenih razgovora, pratimo roditelje i njihovog najstarijeg sina, miljenika obitelji, suočene s bolnom spoznajom da ljubav nije uvijek bezuvjetna. Dijalozi su sirovi, ogoljeni, poput transkripata obiteljskog suđenja, bez imalo uljepšavanja.
Ono što ovu predstavu čini posebno intrigantnom jest njezina minimalistička forma. Bez didaskalija, fokus je isključivo na riječima, na čistom dijalogu koji razotkriva duboke emocionalne rane. Deset scena, isprekidanih vremenskim skokovima, stvaraju atmosferu neizvjesnosti i napetosti, tjerajući nas da se zapitamo jesmo li spremni suočiti se s neumoljivom istinom o obitelji. Ova predstava nije za one s nježnim srcem. Ona postavlja teška pitanja o ljubavi, žrtvovanju i granicama ljudske izdržljivosti. Ako ste spremni za kazališno iskustvo koje će vas potresti i natjerati na razmišljanje, ne propustite ovu dramu.
“Djevojke s rogovima”, Teatar &TD
U utorak, 1. travnja, s početkom u 20 sati, Polukružna dvorana Teatra &TD postaje poprište premijere predstave koja obećava duboko emotivno i intelektualno putovanje. “Djevojke s rogovima”, autorski projekt pod redateljskom palicom Kristine Grubiše i dramaturškim vodstvom Karle Leko, donosi na scenu priču o ženskoj snazi, stvaralaštvu i unutarnjim borbama. Glumački trio, Mia Bujan, Ema Šunde i Dorotea Ilečić Sever, u pratnji pijanista Viktora Čižića, oživljava biografije triju iznimnih žena: Fride Kahlo, Dore Maar i Mileve Einstein. Kroz njihove životne priče, predstava otvara pitanja o životu u sjeni dominantnih muškaraca, sukobu između razuma i osjećaja te o cijeni prepuštanja strasti.
“Djevojke s rogovima” nije samo kazališna predstava već i svojevrstan manifest ženske snage. Kroz elemente kabarea, glumice istražuju izazove s kojima se žene suočavaju, preispitujući granice ranjivosti i snage u društvu koje često nameće ograničenja. Inspirirana romanima Slavenke Drakulić (“Frida ili o boli”, “Dora i Minotaur”, “Mileva Einstein”, “Teorija tuge”), predstava postavlja pitanja koja su jednako relevantna danas kao i u vremenu u kojemu su ove tri iznimne žene živjele.
Nakon premijerne izvedbe 2. i 3. travnja, publika će imati priliku kupiti romane Slavenke Drakulić s popustom od 20 %, a autorica će osobno potpisati primjerke. “Djevojke s rogovima” predstava je koja ne ostavlja ravnodušnim. Pripremite se na emotivno i intelektualno iskustvo koje će vas natjerati da preispitate vlastite stavove o ženskoj snazi i ranjivosti.
