Prije dva tjedna je službeni profil High Fashion Twitter Met Gala objavio tweet koji u slobodnom prijevodu glasi: „Kako se bliži prvi ponedjeljak u svibnju, hf twitter met gala tim želi objaviti da nećemo slaviti ovogodišnji Met Galu bal jer naše vrijednosti nisu u skladu s odabirom Karla Lagerfelda kao teme. Nadamo se da ćemo uskoro ponovno slaviti s našom zajednicom.“
Met Gala: Karl Lagerfeld
Tu je već javno pokrenuta lavina nezadovoljstva odabira teme lika i djela Karla Lagerfelda za ovogodišnji Met Gala bal doživjela svoj vrhunac. Od trenutka kada se tema otkrila, mediji, društvene mreže i modni svijet preplavljeni su reakcijama i zapravo pokušavaju osuditi i istovremeno opravdati ovog modnog genija i mizoginog šovinistu.
As we approach the first Monday of May, the hf twitter met gala team would like to announce that we will not be celebrating this year’s met gala as our values don’t align with the selection of Karl Lagerfeld as the theme. We hope to celebrate with our community again soon.🫶
— HF Twit Met Gala (@HFMetGala) April 17, 2023
Kolektivna odluka neslužbeno-službenog twitter profila nije bila iznenađujuća s obzirom na to da su jasno dali do znanja javnosti kako ne žele glorificirati nasljeđe koje je samo po sebi zaraženo štetnim i opasnim mišljenjima i stajalištima. Met Gala je s druge strane kroz godine i desetljeća prerasla iz „black tie“ muzejske dobrotvorne večere u najspektakularniji modni događaj godine. Ne samo u Americi. U svijetu. Zaboravite klasiku, odijela i male crne haljine; kada se priča i razmišlja o Met Gali zapravo se radi o događaju koji je obilježen i definiran (za sada!) s npr., pop zvijezdom Rihannom i njezinom modnom kombinacijom inspiriranom papinskom odjećom, Kim Kardashian u haljini koju je nosila Marilyn Monroe ili Kathy Perry u kostimu cheeseburgera, koji je na prvu primjereniji maškarama. Tako da me odabir teme lika i djela Karla Lagerfelda nije iznenadio ili šokirao. No, isto tako, poput mnogih drugih, mogu probati objasniti sebi i ostalima zašto je ta tema očekivana i – kriva.
Pogledajte ovu objavu na Instagramu.
Ovoga će se ponedjeljka navečer krema Hollywooda, showbusinessa, umjetnosti i mode okupiti na događaju koji će biti (ili barem pokušava postati) najveći, najspektakularniji, najšokantniji, najinspirativniji, naj, naj, naj događaj s crvenim tepihom, na stepenicama njujorškog Metropolitan muzeja. Dress code za ovogodišnju Met Galu, čiji su domaćini Anna Wintour, Michaela Coel, Penélope Cruz, Roger Federer i Dua Lipa, jest „odjenuti se u čast Karla“. Noć slavi otvaranje i velike izložbe „Karl Lagerfeld: A Line of Beauty“; opsežne retrospektive 65-godišnje karijere modnog dizajnera koji je preminuo 2019. godine.
Karl Lagerfeld nesumnjivo je bitan faktor u povijesti zapadne mode. Transformirao je modnu kuću i brend Chanel iz otrcanog i pomalo zastarjelog u moderan. Revolucionirao je modu spajanjem hip-hop kulture i visoke mode. Oblačio je i prijateljevao sa slavnim osobama iz područja popularne kulture i showbusinessa te je transformirao nekoć staložene, stabilno strukturirane modne revije na modnim pistama u majstorske prikaze, dostojne najzahtjevnijeg kazališta. Scenografija za njegove revije uvijek je oduzimala dah i ostavljala utisak i utjecaj. Da ne spominjemo visoku ljestvicu koju je svojim kreacijama i njihovim predstavljanjem zadavao svima onima oko sebe i onima koji iza njega dolaze. Rad u modnoj industriji i pokušaj praćenja njegovih kriterija i standarda zahtjevao je nadljudske napore.
Bio je modni genij i isto tako, jako često, primitivan čovjek. Sam sebe je proglašavao „big mouth“ (kao da ga to opravdava!) i njegove izjave su uvijek uzrokovale pomutnju u javnosti. Sam gay, javno je mrzio gay kulturu, scenu i njihove aktere, nekoć pretio, javno je osuđivao ljude s viškom kilograma i bio je „lice s fatphobia plakata“, ismijavao je žrtve seksualnog nasilja i „ružne“ ljude, tj. sve one koji nisu zadovoljavali njegove kriterije i standarde izgleda modela s “njegove” modne piste.
Preminuo je 2019. godine, nakon što je dominirao modnom scenom od 1980.-ih godina. Njegovo veliko i neupitno modno, umjetničko i kreativno nasljeđe bit će prikazano u Metropolitan Museum. Na velikoj izložbi bit će prikazano 150 njegovih kreacija popraćeni originalnim skicama. No, njegova mišljenja i stavovi neće biti izloženi kritici.
Najpoznatiji je bio po tome što je više od tri desetljeća bio na čelu Chanela, kao i po dizajnu za Fendi i za vlastitu istoimenu marku; bio je poznat po svojim inovativnim dizajnima, fantastičnim modnim revijama i bio je genij za brendiranje, kako osobno i profesionalno. Bio je jedan od prvih dizajnera koji je usmjerio svoje kreativno vodstvo da sami postanu javne osobe, njegujući svoju personu kao “Kaiser”; povučenu karikaturu samog sebe sa crnim upečatljivim sunčanim naočalama i konjskim repom koja je privlačila gotovo jednaku pozornost javnosti kao njegov dizajn za Chanel. Jednako je bio poznat po svom oštrom jeziku i naizgled nedostatku filtera, a zapravo je bio u tim trenucima iskren i nije se skrivao od javnosti i možda upravo zato jer je stvorio kult ličnosti od sebe (što je modni svijet objeručke prigrlio!) osjećao je slobodu misliti, izgovarati i zastupati te užase koje je javno komunicirao. Nitko mu ništa ne može, ne zamjera i gleda mu se kroz prste.
Industrija u kojoj je djelovao je uvijek bila neosjetljiva, neinkluzivna, zapravo isključiva (prema oblicima tijela, veličinama, rasama… svemu) i on se u njoj snalazio kao riba u vodi. Čak kada je on sam npr. fluktuirao s težinom preko 40 kilograma razlike. No, od svog gubitka težine je isto napravio marketinški spin; izdao je knjigu 2005. godine naziva „The Karl Lagerfeld Diet“. Kritizirao je i posramljivao zvijezde poput Adele i Heidi Klum, obje svrstavajući u „isti koš“ nekvalitetnih ljudi jer su prema njegovim kriterijima – debele. Adele je uvijek vrlo otvoreno komunicirala s medijima o svojoj težini, prekomjernim kilogramima, ali činjenica da je on i Heidi Klum karakterizirao kao osobu s viškom kilograma (što stvarno nije) pokazuje koliko daleko njegova percepcija tijela ide. Žena s tijelom bez ikakve masnoće, tijelo tzv. „vješalice“ je jedino prihvatljivo, sve ostalo je – debelo. On je svojim kampanjama, revijama i mišljenjima poticao anoreksiju i nezdravu percepciju tijela, što je za svaku osudu. Stalno je nalazio prilike kako bi ismijavao pojave i pokrete poput „body positivity“ i isticao cilj ulaska u modne komade veličina 0 kao zdravu i prihvatljivu motivaciju za mršavljenje. Žene s oblinama za njega su odvratne i neprihvatljive i „nitko ih ne želi gledati.“
No, nije se samo bavio ljudima s viškom kilograma; rasizam, mizoginija i islamofobija bile su mu jako bliski. Tijekom intervjua za Harper’s Bazaar 2009. godine kazao je da Coco Chanel nije bila dovoljno ružna kako bi bila feministica, sljedeće je godine model Claudiju Schiffer obojao tzv. „blackface“ i „yellowface“ za njemački Stern Fotografie magazin, dok je 2017. na jednom francuskom talk showu o dolasku muslimanskih migranata u Njemačku opisao kao „uvredu žrtvama holokausta“. No, možda najuznemirujuće (koliko je moguće njegove izjave na taj način rangirati) je njegova obrana stilista Karla Templera 2018. godine, a koji je optužen i osuđen za seksualno nasilje koje je izvršio nad više modela. Legendarna je njegova izjava: „If you don’t want your pants pulled about, don’t become a model! Join a nunnery, there’ll always be a place for you in the convent.“ Lagerfeld je također navodno poslao cvijeće bivšem šefu MMF-a Dominiqueu Strauss-Kahnu nakon što je optužen za seksualni napad. “They all do it in the political world. They get horny from politics, from power. And he had unbelievable charms. He is really charming. He’s fun, he’s great. He’s a sweet guy – as long as you’re not a woman.“ – izjavio je Lagerfeld.
Kao gay muškarac, Lagerfeld je imao kontradiktorna i zapanjujuća mišljenja o LGBTQIA+ zajednici. Još 2010. za Vice je rekao da je protiv gay brakova. ” I’m against it for a very simple reason: In the ’60s they all said we had the right to the difference. And now, suddenly, they want a bourgeois life.“ – izjavio je. Uz taj citat često se navodi i njegov sljedeći o gay brakovima, pa da ga ne propustimo: “For me it’s difficult to imagine – one of the papas at work and the other at home with the baby. How would that be for the baby? I don’t know. I see more lesbians married with babies than I see boys married with babies. And I also believe more in the relationship between mother and child than in that between father and child.“
Unatoč Lagerfeldovim mišljenjima, izjavama i stajalištima, modna ga je industrija i dalje bezuvjetno prihvaćala kao kreativnog genija, spremna previdjeti njegov „problematičan“ dio identiteta, a sve radi njegove mode i umjetnosti. Nakon njegove smrti 2019., iako su mnogi isticali njegova u najmanju ruku kontroverzna stajališta, većina osmrtnica bile su zapravo pozitivne uspomene ispisane u superlativima, a koje su odražavale sveobuhvatnu priču o Lagerfeldovom životu kao o životu talentirane modne legende i genija.
No, da se vratim na Met Galu. Jedna stvar je očita; tema lika i djela Karla Lagerfelda je i najelegantniji način za većinsko sponzorstvo Chanela, Lagerfeldove bivše modne kuće. Također treba imati na umu da su izložba i bal pokušaj „čišćenja“ njegova lika i djela, novog pisanja modne povijesti s „uljepšanim“ identitetom ovog modnog genija, s naglaskom na – „modni genij“ dio identiteta. Lakše je javnosti uživati i konzumirati ljepotu i lijepe stvari, posebno modu, ako nam ispred očiju ne titra činjenica da onaj koji stoji iza te ljepote je mizogin seksist, rasist, homofob i sve u svemu, kako su ga najčešće u tom kontekstu mediji nazivali – an a**hole.
Osobno smatram da se on ne smije izbrisati iz povijesti mode, naprotiv, ali isto tako smatram da se i taj osobni i politični dio njegova identiteta isto tako treba znati i osuđivati. Nemam nikakvog problema kazati da je Karl Lagerfeld bio modni genij – jer jest i dno dna od čovjeka – jer jest. Ljudi su komplicirana i slojevita bića.
Na kraju krajeva, trebamo biti svjesni da je odabir teme lika i djela Karla Lagerfelda za ovogodišnji Met Gala zapravo odraz pravih vrijednosti mode i modne industrije.
Fotografije: Getty Images