Rak dojke je najčešće dijagnosticirana zloćudna bolest. Više od 355.000 žena u zemljama članicama EU će se prema procjenama suočiti s dijagnozom raka dojke (13,3% od svih dijagnoza raka). Zato je važno udružiti se u borbi protiv nje, kako bi se edukacijom ta brojka smanjila što je više moguće. Toj borbi se pridružio i Intimissimi
Intimissimi je objavio da će u mjesecu listopadu, donirati 7 kn Hrvatskoj ligi protiv raka od svakog prodanog grudnjaka. Ova hvalevrijedna incijativa prijeko je potrebna jer ova zloćudna bolest bilježi rast te tako gasi ili naruši živote oboljelih. U nastavku, donosimo osnovne informacije o ovoj bolesti Hrvatskog zavoda za javno zdrastvo, a uskoro i popis inicijativa kojima se možete pridružiti, baš kao i ovoj hvalevrijednoj od Intimissimija, u borbi.
Što je rak dojke?
Rak dojke je zloćudna bolest koja nastaje kad normalne žljezdane stanice dojke promijene svoja svojstva te počnu nekontrolirano rasti, umnožavati se i uništavati okolno zdravo tkivo. Takve promijenjene stanice mogu potom otići u limfne i/ili krvne žile te tako proširiti bolest u druge dijelove tijela.
Tko može dobiti rak dojke?
Uzrok nastanka raka dojke uglavnom je nepoznat. Mnoge epidemiološke studije pokazuju da postoji više poznatih rizičnih čimbenika koji su nedvojbeno povezani s nastankom raka dojke. Od raka dojke najčešće obolijevaju žene iznad pedesete godine života, ali u najnovije vrijeme sve češće obolijevaju i mlađe žene pogotovo, u četrdesetim godinama. Muškarci također mogu oboljeti od raka dojke, ali znatno rjeđe nego žene. Jedan posto svih zabilježenih slučajeva raka dojke zabilježen je kod muškog spola.
Koji su uzroci i rizični čimbenici za nastanak raka dojke?
Najznačajniji rizični čimbenici koji povećavaju rizik nastanka raka dojke su: dob, prva menstruacija prije 12-te godine života, menopauza nakon 50-te godine života, nerađanje ili rađanje poslije 30-te godine života, pojavnost raka dojke i/ili raka jajnika kod bližih srodnika, prethodna bolest dojke. Povećani rizik za rak dojke vezan je i uz određene životne navike i stil života koji se smatraju nezdravim: prehrana bogata masnoćama i šećerima, pretilost, povećana konzumacija alkohola, pušenje, izloženost radioaktivnom zračenju.
Je li rak dojke nasljedan?
5-10% svih karcinoma dojke su nasljedni, a jedan dio njih je nosilac genske mutacije. Najčešće prepoznate genske mutacije su BRCA1 i BRCA 2. procjenjuje se da imaju životni rizik između 45 i 87% za razvoj raka dojke.
Što je samopregled dojki?
Samopregled dojki je postupak koji ženi omogućuje da sama pregleda svoje grudi. Najbolje je da žena obavi pregled 5-10 dana od početka mjesečnice, a ako žena nema više mjesečnicu najbolje je odrediti jedan dan u mjesecu kada će to učiniti. Prilikom samopregleda posebnu pozornost treba obratiti na sljedeće znakove: otkrivanje kvržice pri opipu, zadebljanje ili udubljenje u dojci, povećanje jedne dojke, bilo kakve promjene na koži bradavica i dojki, iscjedak iz bradavice, bolovi u dojci. Ako žena uoči bilo koji od navedenih simptoma, obavezno se treba obratiti liječniku.
Što je mamografija i kada ju treba napraviti?
Mamografija je rendgenski pregled dojki kojim se otkrivaju tumori i druge promjene dojke koje su premalene da bi se mogle napipati. Dokazano je da mamografija bilježi promjene na dojci oko dvije godine ranije od kliničkog pregleda zasnovanog na pojavi simptoma ili opipljive kvržice. Mamografija se kod žena s mjesečnicom obavlja u razdoblju od petog do desetog dana ciklusa, brojeći od prvog dana zadnje mjesečnice. Iako je mamografija izuzetno vrijedna i nezamjenjiva pretraga u otkrivanju i najmanjih karcinoma, treba naglasiti da se mamografijom ne može prikazati 15-20% karcinoma dojki, posebno kad se radi o dojkama s gustom žljezdanom strukturom. Prvi mamografski pregled dojki svaka žena treba napraviti između 38. i 40. godine života. Kod žena s pojavnošću raka dojke u bližnjih srodnika, preporučuje se ranije započinjanje redovitih mamografskih pregleda jednom godišnje.
Što je ultrazvuk dojke i kada ga napraviti?
Ultrazvuk je radiološka dijagnostička metoda koja za snimanja koristi zvuk visoke frekvencije. Smatra se potpuno neškodljivom metodom, pri čemu nema izlaganja ionizirajućim zračenjima.
Ultrazvuk, uz mamografiju, znatno povećava točnost dijagnosticiranja dobroćudnih i zloćudnih bolesti dojke. Metoda je izbora za prikaz dojki u žena mlađe životne dobi te bitna pomoćna metoda koja se nastavlja na mamografiju. Kombinacijom mamografije i ultrazvuka dobivaju se pouzdaniji rezultati.
U žena mlađih od 40 godina, mamografija se u pravilu ne preporučuje kao rutinska pretraga. U ovoj dobnoj skupini može se jednom godišnje učiniti ultrazvučni pregled dojki. Međutim, kod žena u kojih postoji sumnja na neku zloćudnu pojavu u dojci, mamografiju ipak valja učiniti, bez obzira na životnu dob.
