Huun Huur Tu, bend koji u zagrebački Vintage Industrial bar stiže iz Autonomne Republike Tuva u Ruskoj Federaciji, njeguje tradicionalnu tehniku pjevanja u kojoj izvođač može istovremeno pjevati nekoliko melodijskih linija. Član Radik Tülüsh odgovorio nam je na nekoliko pitanja uoči njihovog premijernog nastupa u Hrvatskoj u utorak, 3. prosinca!
Huun Huur Tu svoju glazbu bazira na tradicijskom throat singingu, odnosno grlenom pjevanju. Za one ljude koji nisu upoznati s tim načinom pjevanja, možete li objasniti o čemu se radi?
Grleno pjevanje je naša kultura, naš tradicionalan oblik pjevanja. Ono je jedinstven stil kojim koristimo dodatne glasnice. Zvuk iz grla, zvukovi iz prsa, zvuk s usana i iz usta. Istovremeno pjevamo 2, 3, 4, 5 nota. Vrlo je jedinstveno i kad ga čujete, možete se šokirati ako ne razumijete je li uopće riječ o ljudskom glasu. Ta tradicija potječe iz života nomada koji su prebivali u prirodi, koji su pokušali slušati i čuti prirodu oko sebe. Učenje od životinja, rijeka … To je dubok kulturni trenutak.
Grleno pjevanje prakticira se u vašoj rodnoj Tuvi, Mongoliji i dijelu Sibira, a često se povezuje sa šamanskim obredima i vjerovanjima vašeg naroda. Koliko je to istina?
Grleno pjevanje rođeno je u Tuvi, a ne u Mongoliji. Kroz povijest, druge su nacije imale svoje majstore grlenog pjevanja, no ono je podrijetlom iz Tuve. Nije usporedivo sa šamanskim pjevanjem, jer šamani koriste bubnjeve, druge instrumente i svoj normalni glas. Prevedete li značenja njihovih stihova, naći ćete normalne tekstove s uobičajenim temama poput prekrasne prirode, o djevojkama, ljubavi, tuzi… Kad slušate grlene pjevače, čujete zvukove iz starih vremena. Kad nas netko čuje po prvi put, intuicija ih vraća natrag u sjećanje na život iz prošlih vremena.
U jednom dokumentarnom filmu o grlenom pjevanju je jedan od glazbenika rekao da najljepše pjesme nastaju u prirodi, dok je pjevač okružen rijekama, livadama i ostalom prirodom. Koliko je povezanost s prirodom i svijetom koji nas okružuje prisutna u vašim pjesmama?
Da, naše pjesme, naše tradicionalne narodne pjesme inspirirane su prirodom. Pune su značenja o planinama, stepama, rijekama… Samo molimo da priroda i ljudi žive zajedničkim životom.
Tijekom karijere dosta ste putovali svijetom i susretali se s glazbom iz različitih krajeva? Ima li nešto što biste mogli povezati s tuvanskom glazbom? Iz kojeg dijela svijeta vam se glazba najviše svidjela?
Puno putujemo i bili smo u Europi, Americi, Africi te na istočnoj polutki planeta. Ponegdje možemo pronaći slične kulturne ritmove. Svi tradicionalni pjevači imaju jedan korijen s mnogo, mnogo lišća. Poput jednog lijepog stabla koje svaka kultura dijeli. Jedni ljudi, jedno veliko stablo. Tako ja to zamišljam. Volimo posjećivati velike gradove, ali najdraža nam je Tuva u kojoj je sve poznato, poput atmosfere i neba. Mjesto gdje smo rođeni.
Surađivali ste s mnogim glazbenicima iz različitih dijelova svijeta (Kronos Quartet, The Bulgarian Voices-Angelite, Hazmat Modine…). Svi oni dolaze iz različitih kultura i sviraju različiti glazbu. Kako je bilo raditi s ljudima koji do tada nisu bili upoznati s vašim glazbenim stilom?
Da, imali smo nekoliko projekata s drugim glazbenicima – tradicionalnim, jazz, modernim, elektronskim… Također razumijemo i druge tradicije poput bugarske s njezinim specifičnim ritmovima. Glazbenici imaju samo jedan jezik – jezik glazbe. Zato je lako. Napravili smo projekt s Anewai, saharskim glazbenikom. On je Touareg i nomad. Ako promatrate kako pjeva, podsjetit će vas na ritam deva u pokretu. Svaki glazbenik koji je folk glazbenik lako će s nama pronaći sličan jezik. Jer su blizu korijena stabla koje sam prije spomenuo.
Snimili ste dva albuma s producentom Carmenom Rizzom iz Los Angelesa koji je surađivao s nekim velikim zvijezdama. Kako je do te suradnje došlo i koliko ste zadovoljni s tim albumima?
Carmen razumije naš ritam i brzo dobije ideje kako istkati nove halje za naše pjesme. Ne promijeni naš ritam, harmoniju ni bilo što drugo. Zna kako raditi s našim pjesmama i obogatiti ih novim zvukovima.
Započeli ste s radom 1992. godine, a do sada ste odsvirali na stotine koncerata i postali prave world music zvijezde. Jeste li očekivali da ćete uspjeti van granica Tuve/Mongolije kada ste počinjali s radom?
Glazba je poput biljke. Ispravnim postupanjem, biljka će rasti. Uvijek osjetimo našu publiku. Pažljivo nas slušaju i čine našu glazbu još popularnijom. Tako da doista jedva čekamo ovaj koncert u zagrebačkom Vintage Industrialu. Uvijek se radujemo našoj publici. Nije važno nastupamo li u rock klubu, kazalištu, ili na stadionu. Publika je svugdje i ona nas sluša.
Zanimljivo je da vašu glazbu vole i ljubitelji nekih drugih žanrova poput metal ili goth glazbe. Kako to objašnjavate?
Zašto metal, gothic i drugi glazbenici vole ovu glazbu je jer pronalaze mnoge ritmove proizašle iz tradicionalne glazbe. To je korijen. Glazba diljem svijeta je ista. Slušam i jazz, rock. Oni koji vole tradicionalnu glazbu pametni su i dobri ljudi. Pametni glazbenici pažljivo slušaju tradicionalnu glazbu i to je korak prema naprijed.
Što možemo očekivati od koncerta u Zagrebu? Ovo je prvi put da Huun Huur Tu dolazi u Hrvatsku – pripremate li možda neki poseban program?
Pozivamo publiku da dođe u Zagreb, pažljivo nas posluša i pokuša razumjeti našu kulturu. Nastupit ćemo sa srcem. Svaku notu, svaku melodiju, svaki zvuk izvest ćemo srcem. Radujemo se prilci da vam damo sve od sebe. Hvala vam!
