Instalacija HOME Ivane Mrčele, nalazi se na glavnom ulazu u Muzej Međimurja smještenog u palači Staroga grada Čakovca
Crtež je napravljen na transparentnoj foliji i izrezan u trake kako bi ljudi mogli prolaziti kroz njega. Transparentnost i trake istovremeno povezuju crtež sa okolinom. Rad se konstantno mijenja pod utjecajem vjetra, ponekada pokazujući svoje cijelo lice a ponekada samo njegove naznake. Tematizira odnos prema domu, rodnom mjestu, za kojeg su vezane lijepe uspomene.
Stari grad Čakovec najvrjedniji je kulturno-povijesni spomenik i središnja memorijalna točka današnjeg Međimurja. Njegove zidine, kule i palača jezgra su suvremenog Čakovca. Čakovec se prvi put spominje kao utvrđeni grad u povelji kralja Roberta Anžuvinskog 1333. godine. Zbog opasnosti od Turaka, Nikola IV. Zrinski je započeo gradnju snažne renesansne utvrde prema nacrtima talijanskih fortifikacijskih graditelja. Bilo je to oko 1550. godine, a gradnju je stotinu godina kasnije dovršio Nikolin praunuk Nikola VII. Zrinski. Izgradnja raskošne renesansne palače smještene unu- tar zidina utvrde dovršena je 1638. godine. Nakon razornog potresa 1738. godine, Anton Erhard Martinelli, kraljevski arhitekt, uspješno je rekonstruirao i obnovio cijeli kompleks u baroknoj maniri tipičnoj za države koje su pripadale Austrija.
Rad je izložen u sklopu međunarodnog Zrinski Art Festivala – festivala inovativnih umjetničkih praksi te se uz ostale izložbe (Light & shadow – skupna izložba konceptualnih umjetnika, Svjetlo i sjene – izložba članova sekcije za fotografiju ULUPUH-a) može pogledati sve do 30. rujna 2022. godine.
Tema ovogodišnjeg Zrinski Art Festivala su Svjetlo i sjene – tema koja pogađa duboko u sav vidljivi (svjetlo) i nevidljivi (sjene) svijet. Pritom su svjetlo i sjene dio moguće problematike svih kreativnih umjetničkih vrsta: od slikarstva i fotografije do stripa i kolaža; od skulptura i reljefa do prostornih instalacija; od videa, filma, animacija do performansi, kazališnih predstava, kazališta sjena, plesa i glazbe, te ambijentalne (geo-art, ili earth-art) umjetnosti.
Fotografije: Marko Todorov
