U današnje vrijeme malo tko nije upoznat s fenomenom pojma “viralno,” a rame uz rame ide i rasprava o algoritmu. Algoritam je najveći neprijatelj influencera, brendova i svih onih koji se pokušavaju probiti na društvenim mrežama, no ujedno je i jedini način kako postati viralan. Stara definicija kaže da je medij poruka, no možemo zaključiti da je današnji medij zapravo algoritam – ”živa” cirkulacija svega onoga što volimo ili što nam kažu da volimo.
O svemu ovome pisao je novinar “New Yorkera” Kyle Chayka u svojoj novoj knjizi ”Filterworld: How Algorithms Flattened Culture’‘. Naime, prateći povijest algoritma sve do njegovih kibernetičkih korijena, Chayka istražuje način na koji se podaci distribuiraju i konzumiraju kroz kulturu te objašnjava kako je danas algoritam neizbježan jer oblikuje gotovo svaki aspekt naših života.
Tijekom posljednjeg desetljeća, ova mreža matematički određenih odluka preuzela je našu svakodnevicu gotovo nezapaženo – od trendovskih restorana, TikToka ili Facebook feedova, algoritamske preporuke diktiraju naša iskustva i izbore. Stoga nije nikakva tajna da društvene mreže u velikom postotku manipuliraju ponašanjem korisnika zarad profita te Filterworld zapravo ističe koliko nas algoritmi tjeraju da ne razmišljamo sami za sebe.
Kao posljedica takvog načina konzumiranja sadržaja koje algoritam ”gura”, mogu nastati ozbiljni društveni problemi poput primjerice porasta govora mržnje ili mizoginije na online platformama, što se brzo prelijeva i u stvaran svijet. Također, tu je i pritisak onima koji žive od ”dobre volje” algoritma da posustanu i poprate određeni trend samo kako bi zadovoljili broj pregleda, bez obzira na propagandu koju šire. Naizgled bezazlen, algoritam može znatno primijeniti našu kulturu, a upravo je to ključna značajka koju Chayka nastoji objasniti u knjizi.
Chayka nam zapravo pokazuje kako su online i offline prostori podjednako inženjerski oblikovani za besprijekornu potrošnju, postajući izvor sveprisutne anksioznosti koja se javlja u tom procesu. Rezultat je stanje poslušnosti koje omogućava tehnološkim tvrtkama da ograniče ljudska iskustva, ponašanja ili emocije, a s algoritmima koji sve više utječu ne samo na to koju kulturu konzumiramo, već i na to koja se kultura proizvodi, u knjizi se nameću krucijalna pitanja. ”Što se događa kad algoritam nadmašuje kvalitete koje nas čine ljudima? Što znači donijeti odluku kad su opcije tako pažljivo aranžirane za nas? Je li osobna sloboda moguća na internetu?…”
Foto: kylechayka.com, Unsplash
