Svakoga tjedna donosimo pregled vijesti iz područja politike i društva, a ovaj put stižu novosti iz Irana, Škotske, SAD-a i, čini se, Moskve
Škotska možda uskoro ide na referendum?
Očekuje nas i Škotxit? Prva ministrica Škotske Nicola Sturgeon predložila je 19. listopada 2023. kao datum za još jedan referendum o neovisnosti. Posljednji je bio 2014. godine, no čeka se još uvijek službeni pristanak od Vrhovnog britanskog suda, koji je ovoga mjeseca započeo sa saslušanjem o potrebi ovog referenduma. Da se odgovor na to “je li potreban referendum” već zna svjedoči i činjenica da su Škoti odbili neovisnost za tek 5 posto, čak ih je 45 posto bilo za. Međutim, Škotska nacionalna stranka smatra da je Brexit sigurno promijenio mišljenja mnogih građana i građanki. Inače, Škotska je u fokusu iz još jednog razloga – već je četvrti put u posljednjih šest godina potpuno bez snijega. Sfinga u Cairngormsu, koja je povijesno najduža snježna mrlja u Velikoj Britaniji, otopila se. To je četvrti put da nestaje u posljednjih šest godina, nakon što se otopila samo devet puta u proteklih 300 godina. Kako ono kažu… Pametnom dosta? Je, je.
NASA potvrdila – spasit će nas od Sudnjeg dana
Nema tko nije u rujnu izvještavao o NASA-inom prvom testu obrambenog sustava planeta. Naime, svemirska letjelica namjerno je udarila u asteroid prošlog mjeseca te uspjela pogurnuti stjenoviti asteroid s njegove prirodne putanje na bržu orbitu, što je prvi put da je čovječanstvo promijenilo kretanje nebeskog tijela. Misija je koštala pravu sitnicu, 330 milijuna dolara, trajala sedam godina i predstavljala prvi test na svijetu koji bi bio dizajniran da spriječi potencijalni sudar meteorita sa Zemljom. Tako da, čini se da se više nećemo pribojavati “Sudnjeg dana” o kojem slušamo svakih par godina.
“Nije nas strah”, kažu građani Irana, koji prosvjeduju već četvrti tjedan
Iako se vlast svojski trudi spriječiti prosvjede u Iranu, sada su i radnici stupili u štrajk i izbili su ulični sukobi diljem zemlje zbog smrti Mahse Amini u policijskom pritvoru. Učenice su uzvikivale slogane, radnici su štrajkali, a vlada prosvjede opisuje kao zavjeru iranskih neprijatelja. Prosvjedi diljem države su buknuli nakon smrti 22-godišnje iranske Kurdkinje 16. rujna, tri dana nakon što ju je uhitila “policija za moral” zbog navodnog kršenja iranskog strogog kodeksa odijevanja za žene.
“Više se ne bojimo. Borit ćemo se”, pisalo je na velikom transparentu postavljenom na nadvožnjaku autoceste Modares koja prolazi kroz središte Teherana, a štrajkovi se odvijaju u Saqezu, Sanandaju i Divandarrehu, u pokrajini Kurdistan, kao i Mahabadu u pokrajini Zapadni Azerbajdžan. Nažalost, deseci ljudi navodno su umrli tijekom ovih tjedana prosvjeda, a bila je i jedna sumnjiva smrt mlade žene koju su navodno pratili policajci, mučili je, ubili i njezino tijelo zabranili pokopati na javnom groblju.
EU konačno uvodi jednaki punjač za male elektroničke uređaje
Uskoro nećemo morati zapitkivati društvo ima li poseban punjač kojim se puni samo vaš model mobitela. Nakon dugo previranja, u prvom redu zbog agresivnih lobiranja malih proizvođača, sada je i službeno: Europska unija uvodi univerzalan punjač za sve male uređaje. Tako ćemo od jeseni sljedeće godine sve mobitele, tipkovnice, tablice, miševe, kamere, zvučnike i e-čitače imati na USB-C punjaču. S obzirom na to da se u Europskoj uniji proda više od 400 milijuna malih uređaja s punjačima, a baci čak 11 tisuća tona elektroničkog otpada, možemo reći da se ovim korakom učinilo mnogo!
Elon Musk razgovarao s Putinom?
Najbogatiji čovjek na svijetu razgovarao je izravno s Vladimirom Putinom! Tako je barem izvijestio Ian Bremmer, novinarom iz Eurasia grupe koja se bavi istraživanjem političkog rizika. U odgovoru na tweet, Elon Musk demantirao je vijest, rekavši da je s Putinom razgovarao samo jednom u životu, i to prije 18 mjeseci. “Tema je bio svemir.” Međutim, neobično je to da je Musk imao nedavno kontroverzan tweet upravo na tu temu. Musk je, vrlo ambiciozno i hrabro, iznio svoje uvjete za trenutni mir između Kijeva i Moskve. Traži ponavljanje izbora koje je Rusija orkestrirala u četiri regije koje je anektirala u istočnoj Ukrajini, ovaj put “pod nadzorom UN-a”; da Krim bude formalno priznat kao dio Rusije; i da Ukrajina ubuduće ostane neutralna, umjesto da uđe u NATO. I dao je da njegovih 108 milijuna pretplatnika glasa. Ukrajinski predsjednik Volodymyr Zelenskyy nije bio zadovoljan. Čak je objavio vlastitu anketu, u kojoj je pitao: “Kojeg Muska više volite? Onog koji podržava Ukrajinu ili onog koji podržava Rusiju?”
Sve je polučilo ogromne reakcije na društvenim mrežama, a Bremmer je ponovio svoju tvrdnju rekavši kako je informaciju o razgovoru s predsjednikom Rusike dobio izravno od Muska. “Putin mu je, kako je Musk objasnio, rekao da će njegovi ciljevi biti postignuti “bez obzira na sve”, uključujući potencijal nuklearnog udara ako Ukrajina napadne Krim, koji je Rusija anektirala 2014. godine.” Bremmer je napisao da mu je Musk rekao da “sve treba biti učinjeno kako bi se izbjegao taj ishod.” Time je ova objava na Twitteru još problematičnija. Što je istina, vjerojatno ćemo saznati uskoro. No treba li se Musk petljati u ovako ozbiljne političke sukobe sigurno znamo odgovor.
Foto: Britta Pedersen-Pool/Getty Images
