Ribar Palunko, Regoč, Kosjenka i ostali magični junaci našeg djetinjstva imaju jasna izgled, svi ih se sjećamo ne samo kao književnih likova čije smo obrise, kretnje, misli i riječi vidjeli i čuli u našoj mašti, već kao da smo u njih često i dugo gledali. A to je jer – jesmo. Njima je život u ilustracijama dala naša velika umjetnica Cvijeta Job.
Cvijeta Job
Cvijeti Job pripada vodeće mjesto u hrvatskoj sitnoslici druge polovine 20. i početka 21. stoljeća. Njezine minijature originalan su spoj slike i grafike u kojem kompoziciju skladnih boja opliće filigranska šara, asocirajući na tradicionalno bogatstvo imaginarnog veza. U ilustraciji kojom se bavi od 1947., dosegla je najveća nacionalna, državna i međunarodna priznanja među kojima je Certificate of Honor International Board on Books for Young People (BBYP) of Hans Christian Andersen Award Jury za ilustracije “Najljepših priča” Ivane Brlić Mažuranić.
Minijature prema vlastitom izboru antiratne su tematike inspirirane stihovima Živka Jeličića “Na ledini sna” i romanom Petra Šegedina “Djeca Božja” koji su joj bili bliski jer je u mladosti i sama prošla strahote II. svjetskog rata. Sklonost humoru, ironiji i groteski započeta još 1944. karikaturama objavljivanim u antifašističkom tisku, ponovo ispoljava u “Bračkim motivima” koje Cvijeta slika od 1980-ih do 2002. Ljepota minijatura Cvijete Job izvire iz dubina izmiješanih svijetova; iz mašte, sanja, nada i stvarnosti, u kojoj postoje i mali vragovi da bi mi bili, postali ili ostali svjesni vlastite nesavršenosti, ismijali hinjenu ozbiljnost i prihvatili svoju prirodno vragolastu i prevrtljivu narav, te ostali otvoreni kritici, duhovitosti i dobroti. To su razlozi koji opus Cvijete Job čine trajno aktualnim.
Cvijeta Job rođena je u braku dubrovačkog slikara Ignjata Joba i Živke Cvetković, makedonskog podrijetla, tada studentice filozofije. Kad je navršila četiri godine s obitelji seli u Supetar na Braču gdje završava pučku školu. Od 1936. kada joj umire otac Cvijeta živi s majkom u Splitu gdje polazi gimnaziju. Godine 1937. izlaže u Salonu Galić na Izložbi najmlađih. Godine 1941. Italija okupira Split i Cvijeta se s grupom mladih odupire talijanizaciji imena ulica i njihovih osobnih imena čime se izlaže opasnosti hapšenja, te se spašava bijegom u partizane. Od 1942. do kraja rata crta karikature za ilegalne partizanske listove te prve brojeve Slobodne Dalmacije. Godine 1945. udaje se za pjesnika Živka Jeličića i rađa kćer Stanu. Slika impresionističke slike jadranskih krajolika i ilustrira pjesme Živka Jeličića, koje joj ostaju trajno nadahnuće.
Slikarstvo je diplomirala na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu 1951. u klasi prof. Vjekoslava Paraća, a specijalku polazila kod prof. Marijana Detonija. U Zagrebu upoznaje Zdenka Balabanića za kojeg se udaje i rađa kćer Vesnu. Već 1947. započinje ilustrirati priče i bajke za Novo pokoljenje, Mladost, Našu djecu i druge izdavače te 1952. zbog originalne i vrhunske slikovitosti prima najvišu nagradu Vladimir Nazor za ilustracije. Od 1953. do 1976. živi u Lovranu i Opatiji. Samostalnu izložbu sa Zdenkom Balabanićem imala je u Zagrebu 1957., a potom su uslijedile i druge izložbe, te najviše domaće i međunarodne nagrade za ilustracije. O Cvijeti Job snimljen je TV film prema scenariju Sunčane Škrinjarić.
Promocija monografije “Cvijeta Job majstorica minijature” i otvorenje prigodne izložbe Cvijete Job održati će se u Galeriji umjetnina u srijedu 12. travnja 2023. s početkom u 19:30 sati. Branka Hlevnjak i Rhea Ivanuš, autorice monografije u izdanju Udruge za promicanje oblikovanja i umjetnosti Design Art, na jednom su mjestu sabrale bogati opus ove umjetnice, ali i široj javnosti otkrile manje poznate detalje iz njezina života.
Fotografije: scanovi knjiga, ilustracija
