U Hrvatskoj su posljednjih mjeseci sve prisutnija mala, neformalna okupljanja koja ljude povezuju na način koji nadilazi uobičajene društvene okvire. Nisu to nužno veliki festivali ili organizirane proslave, već manji događaji osmišljeni da bi se provelo vrijeme u dobrom društvu i uz zajedničke aktivnosti
Od jutarnjih party/kava u kvartovskim kafićima, preko trkačkih susreta, do radionica i večernjih druženja na otvorenom, ideja je jednostavna: stvoriti priliku da se ljudi sretnu, razgovaraju i dijele iskustva.
Naime, za razliku od tradicionalnih društvenih događanja, ovi susreti često nastaju spontano ili ih organiziraju sami sudionici, a ne institucije. Upravo zato nose dozu neformalnosti i autentičnosti koja privlači. U urbanim sredinama poput Zagreba, Splita ili Rijeke, to mogu biti subotnja trčanja po nasipu, nedjeljna razmjena knjiga u parku ili zajednički doručci na otvorenom s pogledom na more. S druge strane, u manjim sredinama, community eventi često su vezani uz lokalne običaje – primjerice, radionice izrade domaćih jela, grupne biciklističke ture ili akcije čišćenja plaža.
View this post on Instagram
Sociološki gledano, ovakav tip događanja izravno odgovara na rastuću potrebu za zajedništvom u vremenu kada se većina naših interakcija odvija putem ekrana. Unatoč tome što društvene mreže ostaju glavni kanal za najavu i organizaciju ovakvih okupljanja, njihova stvarna vrijednost otkriva se tek u fizičkom prostoru, u razgovorima koji ne prekida notifikacija, u zajedničkom smijehu i u osjećaju pripadnosti koji se razvija kroz ponovljene susrete. Također, takva događanja stvaraju prostor u kojem ljudi ponovno otkrivaju važnost “malih rituala” jer upravo ti trenuci, iako naizgled jednostavni, imaju snažan učinak: smanjuju osjećaj usamljenosti, potiču socijalnu koheziju i otvaraju vrata novim prijateljstvima, pa čak i profesionalnim suradnjama.
Primjerice, jutarnji coffee party u lokalnom kafiću može postati točka susreta ljudi koji se inače ne bi upoznali, dok se kroz trkačke klubove ili dnevna okupljanja stvara mreža podrške koja nadilazi samu aktivnost. Kroz takva zajednička iskustva, bilo da se radi o šetnji, zajedničkom kuhanju ili volonterskom projektu, gradi se povjerenje i jača povezanost unutar zajednice. Sociolozi ovaj proces opisuju pojmom društveni kapital, a upravo je on ključan za razvoj zdravih, stabilnih i ispunjenih društvenih odnosa.
View this post on Instagram
Domaći primjer pokazuje još jednu zanimljivu dimenziju: ovi eventi često brišu granicu između privatnog i javnog prostora. Trgovi postaju dnevni boravci, parkovi mjesta za radionice, a kafići male zajednice. Možda je upravo ta sposobnost da obične prostore pretvore u točke povezivanja ono što community eventima daje još jednu dodatnu čar.
Foto: Instagram/@audreyafs
