Danas je teško povući jasnu granicu između online i offline života. Internet je istovremeno prostor rada, komunikacije i kratkog predaha, no upravo u toj višefunkcionalnosti leži problem. A scrollanje koje započinje kao nekoliko minuta odmora lako se pretvori u dugotrajno lutanje sadržajem nakon kojeg se rijetko osjećamo odmorno. Umjesto rasterećenja, često nas dočeka niz konflikata, loših vijesti i usporedbi koje stvaraju dojam stalne krize i stresa
Iz tog osjećaja digitalnog umora proizašao je i pojam bloomscrolling, odnosno koncept koji se sve češće spominje kao odgovor na iscrpljujući način konzumacije online sadržaja. Za razliku od doomscrollinga, bloomscrolling predlaže svjesniji, selektivniji odnos prema onome što gledamo i čitamo. Ne radi se o ignoriranju stvarnosti, nego o promjeni fokusa.
Naime, kao što smo spomenuli, doomscrolling je već dobro poznat fenomen: kontinuirano praćenje negativnih vijesti koje nema jasnu svrhu, ali ostavlja vrlo konkretne posljedice na raspoloženje i percepciju svijeta. Važno je pritom naglasiti da to nije isključivo osobni problem samokontrole. Društvene mreže i digitalne platforme strukturirane su tako da nagrađuju sadržaj koji izaziva snažne emocionalne reakcije, a negativne emocije u tom sustavu imaju posebnu težinu. Istraživanja potvrđuju da se sadržaji s negativnim tonom dijele znatno češće, što dodatno pojačava njihovu vidljivost. Posljedica toga je feed koji ne prikazuje stvarnu sliku svijeta, nego njezinu prenaglašenu, konfliktima obojenu verziju. Dugoročno, takva izloženost učvršćuje osjećaj da je stvarnost opasnija i kaotičnija nego što jest, što utječe i na našu emocionalnu otpornost.
View this post on Instagram
Suprotno tome, bloomscrolling polazi iz obrnute perspektive. Ne zagovara povlačenje iz društvenih tema niti zatvaranje očiju pred problemima, nego polazi od ideje da način na koji koristimo internet aktivno oblikuje našu pažnju, emocionalne reakcije i mentalnu stabilnost. To znači da je fokus na sadržaju koji informira bez preopterećenja, potiče razmišljanje i znatiželju, ali ne stvara konstantan osjećaj pritiska. Bloomscrolling se često opisuje kao oblik svjesne digitalne higijene. Kao što biramo prehranu znajući da ona utječe na tijelo, tako i sadržaj koji svakodnevno konzumiramo oblikuje naše mentalno stanje. Svaka mala interakcija, zadržavanje pogleda, lajk, dijeljenje šalje signal algoritmima i postupno formira okruženje u kojem se krećemo. Feed, drugim riječima, nije neutralan, nego je odraz naših navika.
U praksi to znači praćenje izvora koji nude kontekst, dublje objašnjenje i širu perspektivu, a ne samo senzacionalističke naslove. To mogu biti priče o društvenim pomacima, znanstvenim iskoracima, kreativnim inicijativama ili primjerima solidarnosti; bez površnog optimizma i banalnih poruka. Riječ je o uravnoteženom pristupu koji ostavlja prostor za realnu nadu.
U tom se kontekstu sve češće spominje i pojam comfort media; sadržaja koji pružaju osjećaj poznatosti i emocionalne stabilnosti. To ne moraju biti novi formati; često su to već viđene serije, glasovi ili teme koje stvaraju osjećaj sigurnosti jer takvi sadržaji mogu imati važnu ulogu u regulaciji stresa, osobito u razdobljima pojačanog mentalnog opterećenja. Važno je, međutim, naglasiti da bloomscrolling ne znači izolaciju ni život u informativnom vakuumu.
View this post on Instagram
Kritičko promišljanje i praćenje društvenih zbivanja ostaju nužni. Razlika je u tome tko upravlja pažnjom; algoritam ili mi. Ideja bloomscrollinga zapravo podsjeća na to da je moguće biti informiran, a da pritom ne dopustimo da nas stalna negativnost emocionalno iscrpljuje.
Na kraju, riječ je o vraćanju kontrole nad vlastitom pažnjom. Internet sam po sebi neće postati tiše mjesto, ali način na koji se kroz njega krećemo može postati promišljeniji i uravnoteženiji.
Foto: Instagram/@veneti.a
