Zaštita prava i jednakost potrošača njezina su misija, a što sve u tom području planira u aktualnom mandatu otkriva nam zastupnica u Europskom parlamentu Biljana Borzan.
Koliko vam se puta dogodilo da vam se uređaji pokvare nakon isteka jamstva ili ste vidjeli da je neki proizvod zbog neispravnosti povučen s polica dućana? Čini vam se da je kod nas niža kvaliteta robe nego negdje vani ili da ona žarulja ipak radi kraće nego što to piše? Pa, već dugo je općepoznata činjenica da je vaša majka bila u pravu kad je rekla da su njezine najlonke trajale puno duže te da je njihov televizor još uvijek savršeno dobar, dok ste vi promijenili njih pet. No takva bi praksa, kao i vaša kontinuirana opravdavanja da znate kupiti dobar kućanski aparat, ali ga je, kvragu, puno teže naći, trebala uskoro prestati, i to zahvaljujući novim EU regulativama. Hrvatska eurozastupnica te potpredsjednica socijalista i demokrata u Europskom parlamentu Biljana Borzan imenovana je nedavno izvjestiteljicom za zelenu ekonomiju u Odboru za unutarnje tržište i zaštitu potrošača. Najbolje surađuje sa Zelenima, a najslabije s europskim pučanima koji štite velike igrače na tržištu. Budući da je po zanimanju liječnica, Biljana Borzan odabrala je članstvo u parlamentarnom Odboru za zaštitu okoliša, javno zdravstvo i sigurnost hrane jer smatra kako svojim obrazovanjem i iskustvom tu može najviše doprinijeti. Iza nje je duga politička karijera. Godine 1997. postala je doktor medicine, specijalist medicine i rada, te je bila 10 godina liječnica u Domu zdravlja Osijek. Nakon niza dužnosti vezanih za SDP na lokalnoj i državnoj razini, 2011. odlazi u Europski parlament.
Borba s programiranim kvarovima
Kao jedan od prioriteta u nadolazećem razdoblju navela je povećanje trajnosti proizvoda i zabranu ugrađenih kvarova kako bi potrošači dobili najviše za svoj novac. Zanimalo nas je kako će se to u praksi realizirati i koja su predviđanja, koliko je vremena potrebno da vidimo prve rezultate:
“S obzirom na to da su primjerice perilice naših majki radile desetljećima, a naše tek nekoliko godina, logično je zapitati se zašto se to događa. Istraživanja su pokazala kako su neki televizori programirani da rade određeni broj sati, a perilice na određen broj okretaja. Nakon toga se kvare, a popravak je jako skup pa smo primorani kupiti novi uređaj. Najnovije istraživanje Europske komisije pokazalo je da se većini potrošača uređaji pokvare odmah nakon isteka jamstva.”
“Moj cilj je da dođe do eksplicitne zabrane ugrađenih kvarova, i to na način da ne mora potrošač dokazivati kako je kvar ugrađen, nego proizvođač da nije. Takav zakon postoji u Francuskoj, ali budući da smo na zajedničkom tržištu, samo EU zakon može biti učinkovit, a očekujemo ga već iduće godine.” Naravno, neki proizvođači već negoduju, ali to ne bi trebalo omesti EU u većoj zaštiti potrošača koji su godinama žrtve ugrađenih kvarova. “Kažu da je prvi slučaj planiranog ugrađenog kvara bio kad su proizvođači električnih žarulja shvatili da im se ne isplati proizvoditi žarulje koje traju nekoliko tisuća sati, nego je bolje za prodaju raditi one koje traju kraće. Čak su i propisali kazne za one koji nastave proizvoditi trajniju žarulju. Slično je i s drugim proizvodima, primjerice ženskim čarapama, koje su prije trajale dugo, a danas puknu nakon jednog ili dva nošenja”, pojašnjava Biljana Borzan, napominjući kako danas proizvođači tvrde da ljudi žele nove modele i zato proizvodi kratko traju.
Poriv za borbu da potrošači dobiju najbolje za svoj novac i za jednakost kvalitete za sve potrošače u EU-u dobila je, kako kaže, od građana. “Ljudi su mi se počeli obraćati s primjerima iz svakodnevice koji ih frustriraju – od kvalitete hrane, preko kvarenja uređaja, do skupe dostave robe kupljene preko interneta. Otkad u Europskom parlamentu radim u Odboru za zaštitu potrošača, moj ured pretvorio se u pravi mali potrošački centar.” Pritisaka nezadovoljnih igrača je, prema njezinim riječima, bilo, pogotovo kad je provodila istraživanje kvalitete proizvoda za hrvatsko i njemačko tržište, a najviše nakon što su objavili rezultate.“Mediji su tada, među ostalim, pratili sukob s HIPP-om, za koji smo dokazali da plasira manje kvalitetnu dječju kašicu na naše tržište. Na kraju su ipak povukli proizvod niže kvalitete s našeg tržišta. U ovom mandatu već mi se javljaju proizvođači elektroničke robe. Ja ću uvijek svakog saslušati, ali interes građana uvijek će mi biti na prvome mjestu.”
51 000 tona punjača godišnje bačeno u okoliš
Zbrinjavanje elektroničkog otpada velik je problem u puno članica EU-a i najbolje ga je riješiti preventivno te smanjiti stvaranje otpada. Slikovit su primjer punjači za mobitele. Relativno su maleni, ali su modeli jako različiti za svaki pojedini uređaj, pa ih svatko od nas ima nekoliko. Čak se 51 000 tona punjača godišnje odloži u okoliš. Stoga je u planu uvođenje istog punjača za manje uređaje. Način zbrinjavanja otpada u Hrvatskoj već je godinama goruća tema, ali čini se da tako nije samo kod nas te da i strani europarlamentarci imaju dovoljno sličnih situacija u svojim zemljama, pogotovo oni iz novih država članica:
“Već se godinama razvlači priča o regionalnim centrima za gospodarenje otpadom. Značajnog napretka nema, a rokovi kojih se Hrvatska mora pridržavati sve su bliže. Prema podacima EU-a, zaostajemo za EU prosjekom vezanim za korištenje sekundarnih sirovina. Mi smo na nekih 4,4 posto korištenja resursa, dok je EU prosjek 12 posto. Razlog je taj što nemamo integrirani sustav gospodarenja otpadom. Bez njega mi ne možemo prijeći na tranziciju iz linearne u cirkularnu ekonomiju, i zbog toga je ključna mjera upravo uvođenje tog sustava.”
Kad bi proizvodi duže trajali, mogli bi nam se vratiti i obrti za popravke te se tako povećati zaposlenost u tom sektoru. No s druge strane svi znamo da je sve teže u Hrvatskoj naći kvalitetnog majstora po razumnoj cijeni za mnoge radove i popravke pa će biti zanimljivo vidjeti kako će izgledati realizacija EU planova na tom području.
“Mi smo prije imali niz radnji za popravke, ali su se s vremenom pogasile jer su rezervni dijelovi bili preskupi ili ih nije bilo na tržištu. To nije problem samo kod nas, i u Njemačkoj se broj radnji u jednoj godini smanjio za 13 posto. Istraživanja su pokazala da bacanje stvari otvara najmanje radnih mjesta, reciklaža nešto više, ali ponovna uporaba i prenamjena najviše i to je sektor koji trebamo graditi”, kaže Biljana Borzan koja je također često imala problema s popravcima kućanskih uređaja:
“Najviše pamtim kvar na hladnjaku usred najvećih vrućina. Čekali smo majstora danima, a neke manje skupe uređaje jednostavno smo bacili jer nismo imali snage i volje ući u dugu i neizvjesnu bitku za popravak. Jedna novinarka pričala mi je da je izmijenila 52 maila sa serviserom radi popravka mikrovalne pećnice u jamstvenom roku. Čestitam joj na upornosti, no mnogi zbog takvih iskustava odustaju u startu.” Neki nacionalni sudovi već su kaznili proizvođače koji namjerno ugrađuju kvarove u uređaje kako bi primorali korisnike da kupe nove odmah po isteku jamstva. U Italiji je sud kaznio Apple i Samsung s 10 milijuna eura te s pet milijuna eura zato što su namjerno usporavali svoje uređaje nakon što bi korisnik preuzeo novi operativni sustav. I u Francuskoj je zakonom zabranjeno programirano kvarenje. Međutim, budući da smo na zajedničkom tržištu i roba se nesmetano kreće, najbolji način da se to regulira je, kako kaže, s razine EU-a. Što se Hrvatske tiče, nije upoznata s nekim slučajem kažnjavanja.
Veća sigurnost hrane
Nekoliko puta godišnje dogodi se da na police hrvatskih dućana dođe neki proizvod koji se nakon nekog vremena mora povući iz prodaje jer je neispravan. Dio problema leži u tome što, za razliku od većine građana EU-a, stanovnici Hrvatske od prosinca 2019. ne uživaju veću razine sigurnosti hrane jer Republika Hrvatska nije poštovala rok primjene nove europske regulative: “Nažalost, to je i dalje slučaj. Donijeli smo nova pravila kako bi se na najmanju moguću razinu smanjio broj trovanja hranom i slične ugroze te kako bi se kriminal u tom sektoru strože kažnjavao. No čini se da to kod nas nije problem jer hrvatski propisi još nisu usklađeni s regulativom, nije donesen novi zakon. Vlada je imala rok da to učini do kraja 2019., a savjetovanje o novom zakonu otvoreno je tek u svibnju 2020. i nacrt zakona još nije niti upućen u Sabor, što je skandalozno. U tijeku je velika reforma sustava proizvodnje hrane u EU-u kroz “Strategiju od polja do stola”, za koju sam izvjestiteljica eurosocijalista. Prioritet će mi svakako biti veća sigurnost hrane.”
Planovi u aktualnom mandatu
Biljana Borzan već se godinama bavi pitanjem zdravstvene unije, odnosno jačanjem europske suradnje u području zdravstva. Do prije pola godine to je bila tema koja nije dobivala pažnju koju zaslužuje, no pandemija korone sve je promijenila: “Države članice imaju isključivu nadležnost po pitanju organiziranja javnog zdravstva, što se jasno vidjelo u kaotičnom odgovoru na izbijanje pandemije. Stvari sada idu u drugom smjeru.
Ursula von der Leyen je u govoru o stanju Unije najavila konkretne korake ka stvaranju zdravstvene unije, što mi je iznimno drago. Digitalno tržište i zaštita prava potrošača na internetu su nešto na čemu sustavno radim i na što se ljudi sve više oslanjanu u ovoj krizi. Građani moraju jednako biti zaštićeni online kao i offline.” Kao potpredsjednica europskih socijalista za ekonomiju, puno radi i na ekonomskom oporavku od krize te uspostavi novih poreznih pravila koja će spriječiti da velike kompanije poput Facebooka ili Googlea izbjegavaju platiti porez u EU-u: “Uzimanjem velikima, spriječit ćemo da se kriza “prebije” preko leđa građana. Moj cilj je da zajedničko tržište bude pravedno i održivo, da prava svih u Europskoj uniji budu jednaka te da se hrvatski interesi čuju kad se donose odluke na EU razini.” Naša europarlamentarka pak ima simpatije mnogih ne samo zbog svoga rada nego i zbog svoje dosljednosti, pozitivnog razmišljanja i uvijek prisutnog osmijeha na licu: “Vjerojatno se takav rodiš, a ponešto je i u odgoju. Mislim da univerzalnog recepta nema. Volim raditi, radim to iskreno i sa strašću. Nastojim biti fokusirana na ono dobro što imam u životu, a loše nastojim što prije zaboraviti. Izrazito sam aktivna osoba pa recimo sada u vrijeme rada u Europskom parlamentu od kuće u istom danu odradim sastanke, trening, malo šivam ili krojim, čitam malo na hrvatskom pa malo na engleskom i onda zadovoljna idem spavati. Djeca mi više nisu mala pa se stigne puno više.”
Fotografija: Victoria Wendish, Ecopanda, PR
