Ako ste u potrazi za dozom kulturne inspiracije, zagrebačka umjetnička scena ovog mjeseca nudi niz izložbi koje ne smijete propustiti.
Bilo da vas privlače suvremena umjetnost, fotografija ili klasična djela, grad je prepun kreativnih prostora koji nude ponešto za svakoga. Prošetajte kroz galerije i muzeje, upoznajte se s radovima lokalnih i međunarodnih umjetnika i otkrijte što sve Zagreb trenutno ima u ponudi. U nastavku vam donosimo vodič kroz izložbe koje će sigurno pobuditi vašu maštu i obogatiti dan.
Mila Panić: Hurts So Good
Izložba HURTS SO GOOD predstavlja autorske crteže i autoportrete s tekstualnim intervencijama, dok su njezini stand-up nastupi, po prvi put, prikazani na starim televizijskim ekranima, čime se postojeći materijali objedinjuju u novi, homogeni opus.
Mila Panić, bosanskohercegovačka umjetnica poznata po stand-upu, instalacijama i crtežima, ponovno započinje narativ potaknut društvenim eksperimentima kroz jezik i oblike crnog humora na vlastiti račun. Ovom praksom, Panić premošćuje jaz između onoga što se obično smatra likovnom umjetnošću i komedijom, istražujući teme obitelji, dijaspore i pripadnosti.
Spajajući ove naizgled nespojive prakse, stand-up i vizualnu umjetnost, umjetnica propituje izlagački prostor i njegove kapacitete, dokazujući da u galerijskim prostorima, kao i u umjetnosti općenito, postoji prostor i potreba za humorom.
Izložbu možete pogledati do 21. rujna u Galeriji Miroslav Kraljević
Pogledajte ovu objavu na Instagramu.
Ivana Stećuk: BABLJE LJETO – Kako smo se igrale II
Ivana Stećuk predstavit će radove objedinjene u izložbu pod nazivom “BABLJE LJETO – Kako smo se igrale II”. Riječ je o drugom ciklusu radova koji tvore svojevrsni vremeplov do osjetilnog arhiva prepunog sjećanja na interakcije koje su obilježile autoričino odrastanje te postavile temelje njezine osobnosti i neprestanog sazrijevanja.
Izložba je rezultat kombinacije grafike i tekstilnih instalacija, a temelji se na asocijativnoj komunikaciji s promatračem. Naime, autorica rabi opća mjesta kao poveznicu između svojih i tuđih sjećanja na djetinjstvo pokazujući da su iskustva nerijetko zajednička, ali emocije koje se za njih vežu strogo individualne.
U prostor Galerije Događanja umjetnica postavlja šator skrojen od plahte koji predstavlja Staru hižu, a pod kojim je bujica sjećanja. Osim projekcije videa koji bilježi autoričin posjet mjestima koje pamti i s kojima ponovno stupa u taktilnu interakciju, šator skriva i svjetleće instalacije cvijeća Noćne frajle te Osmicu – svojevrsni “grob” gdje su ona te njezin bratić i sestrična odlagali prazne puževe kućice pronađene za vrijeme igre u voćnjaku.
Autorica upravo puževu kućicu izdvaja kao simbolični prikaz snage sjećanja. U njezinom arheološkom poimanju sjećanja, materijalne stvari koje je moguće vidjeti, pomirisati i opipati asocijativni su punktovi koji živo reproduciraju događaje i emocije otporne na protok vremena. S tim u vezi, ideja izložbe jest pružiti promatraču poligon da se posredovanjem interpretacije tuđih sjećanja odvaži na potragu za vlastitim djetinjstvom, da izdvoji upečatljive fragmente te njihova univerzalna imena i svrhe zamijeni intimnim značenjima.
Izložbu možete pogledati do 3. listopada u galeriji Događanja
Retrospektivna izložba: Picelj i prijatelji – povodom 100-godišnjice rođenja Ivana Picelja (1924.- 2011.)
Izložbom “Picelj i prijatelji” predstavlja se izvanredan i širok Piceljev opus, osvjetljuju se njegovi inovativni doprinosi umjetničkom području te se podcrtava njegova ključna uloga na međunarodnoj umjetničkoj sceni.
Ivan Picelj predvodnik je apstraktne umjetnosti 1950-ih godina te je član umjetničkih grupa EXAT-51 i pokreta Nove tendencije koji je grad Zagreb stavio na globalnu kartu umjetničkih zbivanja. Njegovi radovi zastupljeni su u fundusima istaknutih svjetskih muzeja poput Muzeja moderne umjetnosti u New Yorku, muzeja Tate Modern te Victoria & Albert muzeja u Londonu, Centra Georges Pompidou u Parizu, muzeja Sztuki u Łódźu, među ostalima.
Kako ističe kustos izložbe Zvonko Maković, Ivan Picelj važan je ne samo kao istaknuti pojedinac i umjetnik koji je u teškim vremenima inaugurirao apstraktnu umjetnost svjesno se pozivajući na velike prethodnike iz avangardi s početka stoljeća, što je u tadašnjoj društvenoj i političkoj praksi imalo negativni odjek, nego je svoju umjetnost uvijek vezao s umjetnošću bliskih suradnika i prijatelja. Od najranijih dana Picelj je težio kolektivnoj afirmaciji, ne individualnoj. On je bio taj koji je uspostavljao veze u inozemstvu i tako stvarao mogućnosti da se već na početku 50-ih naši umjetnici, a ne samo on predstavljaju na relevantnim izložbama u svijetu i to u respektabilnim galerijama. Također, kroz Piceljevo su se djelo nalazile jasne poveznice koje su hrvatsku umjetnost pedesetih godina uključivale u tokove koji su nastajali u velikim, mahom europskim središtima toga doba.
Izložbu možete pogledati do 17. studenoga 2024. u Muzeju suvremene umjetnosti
Nina Atević Murtić: Ples ruke
Nina Atević Murtić predstavlja se ciklusom slika koji potvrđuje njezin status umjetnice koja sustavno i kontinuirano radi na održavanju tradicije apstrakcije u razdoblju dominacije figurativne inačice štafelajnog slikarstva. Svoju reputaciju zasnovala je na sofisticiranim, lirskim kompozicijama koje se zasnivaju na artikulaciji polja slike suptilnim prijelazima i odnosima intenziteta nanosa u suštini lazurnih površina boje. Posljednjih godina Nina Atević Murtić sve se više bavi monokromom i minimalističkim odnosom prema sadržaju slike koji je određen sa što manje gesta s tendencijom prema kardinalnoj gesti kojom će se kompozicija razriješiti singularnim potezom. Riječ je o postupku koji zahtijeva visoku koncentraciju, izvježbanost i sigurnost umjetnika te sposobnost otvaranju iracionalnim, zaumnim i intuitivnim aspektima stvaralaštva.
Izložbu možete pogledati do 6. listopada u galeriji Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti Josip Račić
Pogledajte ovu objavu na Instagramu.
Luka Pešun: Wiped Clean
Projekt Wiped Clean Luke Pešuna posvećen je autorovim tetama Kseniji i Marini, koje su doživjele privremenu amneziju. Njihov privremeni gubitak sjećanja povod je izložbi na temu susreta sa strahom od zaborava i odsutnosti u tuđem pamćenju.
“Projekt također istražuje paradoks da, iako je riječ o samostalnoj, autorskoj izložbi fotografija, Luka kao fotograf nije autor nijedne izložene fotografije. Pritom je, kao autor koncepta, pažljiv u odnosu na ovaj, primarno osoban i intiman materijal, poštujući privatnost i pristanak onih koje prikazuje. Luka Pešun koristi VR tehnologiju i obiteljske priče kako bi stvorio iskustvo koje poziva da preispitamo kako sjećanja oblikuju naš identitet i kako ta sjećanja, kad ih izgubimo ili kad postanu lažna, mogu značajno utjecati na našu percepciju sebe, izazivajući nas na to da se suočimo s krhkošću vlastite prirode postojanja”, stoji u popratnom tekstu Marte Radman.