Unatoč sve većem promicanju svijesti o burnoutu, stres se i dalje smatra globalnom modernom epidemijom, a prema posljednjim podacima iz 2025. godine, više od milijarde ljudi pati od neke vrste poremećaja u mentalnom zdravlju
Hustle kultura, balansiranje nekoliko poslova, neprestano inzistiranje na dokazivanju i opravdavanju radnog mjesta uzimaju danak na mentalno zdravlje. Primjerice, istraživanje iz 2025. u Hrvatskoj pokazuje da čak 61 posto zaposlenih navodi da stres osjeća često, njih 85 posto da se vraćaju kući iscrpljeni, a njih 78 posto da su prošli fazu fizičke, emocionalne i mentalne iscrpljenosti zbog stresa na poslu.
View this post on Instagram
Bilo da radite na menadžerskoj poziciji ili ste dio operativnog tima, svaka uloga donosi svoje izazove. Nismo izolirane jedinke niti smo isključivo sami odgovorni za svoje mentalno zdravlje, nego navigiramo određenim poslovnim sustavom od kojeg treba tražiti odgovornost. Corporate wellness sve je češći naziv sveobuhvatnih programa koje bi poslodavci trebali implementirati kako bi pridonijeli mentalnom zdravlju i općem zadovoljstvu zaposlenika, što se na kraju osjeti i na produktivnosti. I dok se to uvijek treba zahtijevati i isticati, realnost je da stvari prvo možemo mijenjati sami.
Mentalna otpornost na poslu zapravo je sposobnost upravljanja stresom, oporavka od izazovnih situacija, očuvanja vlastitog mentalnog zdravlja i upravljanja vlastitim emocijama. Otpornost na stres vještina je koja se vježba, a pomaže nam da ostanemo smireni i uvjereni u svoje sposobnosti bez obzira na međuljudske situacije ili poteškoće koje nam poslovni zadaci donose. Temelji se na četiri stupa: fizičkoj, mentalnoj, društvenoj i emotivnoj otpornosti, koje se sve mogu jačati.
U nastavku donosimo praktične savjete koji vam pomažu jačati mentalnu otpornost na poslu.
Pripazite na fizičko zdravlje – od redovitih pauza do prehrane
Mentalno zdravlje uvelike se oslanja na fizičko. Dovoljno odmora, kvalitetna prehrana i vježbanje utječu na opće razine energije i stresa. U svakodnevnom poslovnom okruženju to znači da trebamo prioritizirati fizičko zdravlje bez obzira na poslovnu dinamiku. Koliko ste puta preskočili ručak jer niste stigli odraditi sve zadatke? U takvim situacijama pažnju treba usmjeriti na opterećenje zadacima i tražiti ravnomjernu raspodjelu posla. Male navike poput kratkih šetnji, izlaska na zrak i korištenja pauze za ručak mogu poboljšati fokus, produktivnost i opće fizičko i mentalno zdravlje.
Iskoristite tehnike organizacije vremena
Dobra organizacija dana uvelike pomaže u izbjegavanju osjećaja preplavljenosti. Počnite s izdvajanjem deset minuta svakog jutra za planiranje posla. Identificirajte kad u danu imate najviše energije i u tim satima obavite najvažniji dio posla, dok manje zahtjevne zadatke ostavite za periode niske energije. Kreirajte liste prioriteta i koristite različite tehnike organizacije vremena. Primjerice, time blocking je metoda u kojoj predviđate točne sate za odradu pojedinih zadataka. Tu je i metoda 3-3-3, koja strukturira tri sata za duboki rad, tri sata za hitne, usputne zadatke i tri za regularne zadatke. Iako se multitasking često glorificira, fokusiranje na jedan zadatak u određeno vrijeme pomaže u postizanju ciljeva.
Oslonite se na svoje prednosti
Psihološka otpornost uvelike se oslanja na to da smo u skladu sa svojim snagama, dugoročnim ciljevima i željama. Identificirajte tri svoje najveće prednosti u poslu i u poslovnim projektima razmišljajte kako s tim snagama možete doprinijeti umjesto da zapinjete na zadacima koji ne koriste vaše prednosti i prisiljavaju vas na ono što vam ne ide. Pronađite male načine za to da svoje prednosti iskoristite tijekom radnog dana. Naravno, neki projekti zahtijevaju bavljenje i onime što vam ne leži, ali dok to nije suština vašeg posla, neće vas preplavljivati ni dovoditi do osjećaja razočaranja u sebe.
Radite na razvoju growth mindseta
Otpornost se jača promjenom perspektive i učenjem prilagodbe. Poslovni zadaci, posebno u današnjem digitaliziranom dobu, uvijek traže agilnost jer se posao neprestano mijenja. Otpornost znači da promjene učimo gledati kao priliku za rast i učenje umjesto kao prijetnju. Takozvani growth mindset pomaže nam da učimo kroz izazovne periode; umjesto da nas koče, pitamo se kako se neka situacija dogodila, što možemo naučiti iz nje i kakav napredak smo postigli. Temelji se na prihvaćanju posla kao procesa razvoja, a ne kao nečeg što od nas stalno zahtijeva savršenstvo.
Isprobajte male mindfulness tehnike
Tehnike mindfulnessa mogu pomoći u opuštanju tijela i uma čak i na radnome mjestu. Na prvome su mjestu tehnike svjesnog disanja, pri čemu vrijedi izdvojiti pet minuta tijekom radnog dana da se fokusiramo isključivo na mirne, duboke udisaje, što smanjuje trenutni stres i vraća fokus. Još jedna metoda je body scan, pri kojoj mentalno skeniramo vlastito tijelo, primjećujemo napetost i svjesno opuštamo mišiće. Pomaže nam da se fizički bolje osjećamo i mentalno vratimo pažnju na tijelo. Mindful pauze od nekoliko minuta mogu vam pomoći da se vratite u kontakt sa sobom samim – primjerice, samo promatranje i osjećanje senzacija, zvukova ili svjetla oko sebe može pomoći da “restartate” um.
Odlučite se na psihoterapiju
Ponekad je, bez obzira na sve navedeno, nemoguće izbjeći osjećaj stalnog pritiska i tjeskobe. U takvim slučajevima pravi korak je potražiti profesionalnu pomoć i psihoterapiju koja će biti fokusirana isključivo na vaše potrebe. Ponekad je ključ otpornosti u dubljim uvjerenjima koja nosimo o vlastitoj vrijednosti, postavljanju granica ili pronalaženju smisla u onome što radimo.
Foto: Pexels, Instagram
