Zakoračili smo u 2026., donijeli novogodišnje odluke i priveli kraju klasično blagdansko ozračje u kojem smo skloni uljepšavanju stvarnosti. Ispred nas je sada razdoblje obilježeno svojevrsnom monotonijom, vrijeme mira u kojem tek počinjemo sebi postavljati pitanja i promišljati o idućim koracima
U posljednjem izdanju Grazia Inbox Edit newslettera zapitali smo se što je iduće – ne samo u osobnom balončiću nego i na kolektivnoj razini. Iako se u suvremenom društvenom ozračju neprestano naglašava individualnost, u 2026. postat će jasnije no ikad da smo dio kontinuiranih mijena na zajedničkoj razini koje nas potom definiraju. Zatvorili smo 2025. fokusom na najznačajnije pomake i pozitivne vijesti koje su je obilježile. Uz njih ju je obilježila i stalna nepredvidljivost koju možemo tretirati kao olakotnu okolnost, transformirati je u osjećaj da je baš sve, i ono pozitivno, moguće.
No u razgovoru sa stručnjacima donosimo vam kratak a year in preview, pregled nadolazećih trendova u pet različitih polja: tehnologija, financije, moda, marketing i društvo.
Nakon što je Time za osobe godine proglasio AI arhitekte, odnosno CEO zaposlenike megakompanija koje predvode razvoj umjetne tehnologije, reakcije javnosti pokazale su da uspon AI-ja ne želimo uzeti kao prioritet. Ipak, u razgovoru s Miom Biberović, tech/business media editoricom iz Netokracije, jasno je da otpor mora biti promišljen.
“Sve ono što smo vidjeli u 2025., u 2026. će ući u višu brzinu. Prihvaćanje LLM-ova postaje sve šire – od pisanja statusa na društvenim mrežama, preko pomoćnika u školi i na poslu, pa do proizvoda koji mijenjaju našu svakodnevicu. S jedne strane, očekujem daljnje napuhivanje AI balončića u tehnološkom smislu – od rasta vrijednosti tvrtki koje se bave ovom granom do zapošljavanja stručnjaka u tom polju. Tekstovi i grafike kreirani uz LLM-ove, nažalost, postat će svojevrstan standard, a to će svakako utjecati na razne industrije – kreativnu industriju, medijsku, marketinšku”, govori Mia.
“Očekujem daljnje napuhivanje AI balončića u tehnološkom smislu – od rasta vrijednosti tvrtki koje se bave ovom granom do zapošljavanja stručnjaka u tom polju”, Mia Biberović
Upozorava da očekuje sve veći broj prijevara potpomognutih tehnologijom te lažnih sadržaja koji već dominiraju društvenim mrežama. “Servisi, kao što je Sora, omogućuju kreiranje realističnih video-sadržaja nalik onima koje već konzumiramo putem Instagrama, TikToka ili YouTubea. Tko u 2025. nije dobio jedan takav video, a možda i sâm poslao, neka digne ruku! Malo ih je… Nadam se da će uz sve ovo rasti svijest o digitalnoj pismenosti, odnosno propitkivanju je li određeni sadržaj, proizvod ili usluga stvaran. Ako ništa drugo, da se puše i na hladno”, dodaje.
“Teme financijskog planiranja, točnog definiranja cijena i upravljanja novcem doći će u prvi plan”, Barbara Vuković
Pitanje naše vlastite kontrole provlači se i kroz temu financija, o kojima smo razgovarali s Barbarom Vuković, MSC, iz Alpha Purpose Consultinga. U predviđanju kako ćemo trošiti, ulagati i štedjeti u 2026., Barbara objašnjava da se fokus pomiče s reaktivnog upravljanja novcem na svjesno planiranje i kontrolu. “Vjerujem da ćemo vidjeti veliki zaokret u načinu na koji poduzetnice razmišljaju o novcu. Nakon godina nesigurnosti, inflacije i stalnih promjena, fokus se pomiče s “reaktivnog” upravljanja financijama na svjesno planiranje i kontrolu. Manje će se tražiti brza rješenja, a više jasnoća – gdje im novac odlazi, što im se stvarno isplati i koje odluke dugoročno imaju smisla”, priča nam. Dodaje da će teme “poput financijskog planiranja, točnog definiranja cijena i upravljanja novcem doći u prvi plan. U 2026. želim da novac i financije prestanu biti problem i postanu alat – za sigurnost, stabilnost i kvalitetniji život, kako privatno tako i poslovno.”
“Modni brendovi srednjeg ranga u procesu poboljšanja svojih proizvoda i poslovanja kako bi opstali na tržištu. Stoga je srednje tržište u snažnom porastu, zajedno sa second-hand kulturom”, Laura Bošnjak
Promjene u načinu kupovine odrazit će se i na modnu industriju, kako nam govori stilistica Laura Bošnjak. Kao kupci postali smo pažljiviji, preispitujući svoje kupnje s naglaskom na kvalitetu proizvoda, vrijednost i dugoročna ulaganja. Laura objašnjava: “Iz tog razloga brendovi srednjeg ranga u procesu su poboljšanja svojih proizvoda i poslovanja kako bi opstali na tržištu. Stoga je srednje tržište u snažnom porastu, zajedno sa second-hand kulturom.”
Isto tako, dodaje: “Luksuzni brendovi podigli su cijene bez značajnijih poboljšanja svojih proizvoda. Na čelu brojnih brendova našli su se novi kreativni direktori: Louise Trotter u Bottega Veneti, Matthieu Blazy u Chanelu, Jonathan Anderson u Dioru, Pierpaolo Piccioli u Balenciagi itd. Sljedeća godina pokazat će jesu li uvedene promjene dovoljne jer se očekuje nastavak ovih trendova s naglaskom na stvarnoj vrijednosti proizvoda te umjetnoj inteligenciji koja preuzima kontrolu nad industrijom.”
“Viralnost će sve manje biti plod slučajnosti, a sve više posljedica dubljeg razumijevanja potrošača i brzih reakcija na kulturne trendove”, Mario Fraculj
Traženje stvarnih vrijednosti odrazit će se i na način na koji nam brendovi prezentiraju svoje proizvode. Pitanje viralnosti i one najuspješnije kampanje komentirao je doc. dr. sc. Mario Fraculj, voditelj Katedre za ekonomiju na Sveučilištu Algebra Bernays i stalni sudski vještak za marketing, tržišno komuniciranje i oglašavanje. Ključno je sljedeće: u moru sterilnog sadržaja tražit ćemo onaj surov i ljudski. “Najuspješniji brendovi bit će oni koji, koristeći izobilje podataka, dobro poznaju svoju publiku i surađuju s vjerodostojnim kreatorima sadržaja koji potiču stvarni angažman, a ne samo velik broj pregleda”, objašnjava nam i dodaje: “Viralnost će sve manje biti plod slučajnosti, a sve više posljedica dubljeg razumijevanja potrošača i brzih reakcija na kulturne trendove.”
Na pitanje o kakvim ćemo kampanjama najviše dijeliti i komentirati međusobno, Mario odgovara: “Kampanje o kojima ćemo pričati bit će one koje su hrabre, emotivne, s vješto oblikovanom pričom i jasno izraženom svrhom. U moru savršeno generiranog, ali sterilnog digitalnog sadržaja isticat će se onaj koji je sirov i (ljudski) nesavršen, ali stvaran, iskren i emotivno nabijen, takav da se s njim publika može istinski poistovjetiti.”
O širem društvenom kontekstu razgovarali smo s dr. sc. Marijom Brajdić Vuković s Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu. Objašnjava nam: Tijekom ove godine najviše pažnje posvetit ćemo onima koji imaju pogled na cjelinu i mogu ponuditi šire perspektive, izvan skučenog svijeta globaliziranih društvenih mreža i clickbait vijesti.” Dodaje: “To postaje osobito važno u kontekstu ubrzanja već postojećih društvenih tendencija, u kojima se polemike sve manje vode oko rješenja društvenih problema, a sve više oko vrijednosti koje stoje u pozadini toga kome i u što vjerujemo. Nove tehnologije pritom djeluju kao multiplikatori tih sukoba, ali nisu njihov uzrok.”
“Istodobno vidimo da jača i angažman znanstvenika, stručnjaka, novinara te civilnih aktera koji odbijaju povlačenje iz javnog prostora i preuzimaju rizik javnog govora”, Marija Brajdić Vuković
I tijekom nadolazećih mjeseci najveće izazove, prema Mariji, predstavljat će dezinformacije i gaslighting koji potkopava ekspertizu. “U uvjetima raspada tradicionalnih medija i rastuće polarizacije, društveni konsenzus o javnim odlukama postaje sve teže dostižan. No istodobno vidimo da jača i angažman znanstvenika, stručnjaka, novinara te civilnih aktera koji odbijaju povlačenje iz javnog prostora i preuzimaju rizik javnog govora. Upravo zato važno je takve aktere prepoznati, podržati i zaštititi jer povjerenje ne nastaje iz tehničkih rješenja, nego iz društvene odgovornosti onih koji znanje proizvode i tumače te se za njega hrabro i uporno zauzimaju.”
Slične teme redovito donosimo kroz naš newsletter. Prijavite se i čitajte ih direktno u svom inboxu.
Foto: Pexels, Instagram/Lara Bußmann
