Svaki tjedan donosimo vam pregled važnih, a manje poznatih vijesti iz područja društva, kulture i politike. Vijesti koje su vam možda prošle “ispod radara”, a velik su pomak ili znak nekih većih pomaka pripadajuće industrije – u pozitivnom, ali i u negativnom smjeru
EU burze padaju zbog Trumpovih tarifa – što to znači za građane?
Nakon što je američki predsjednik Donald Trump najavio uvođenje tarifa od 30 % na proizvode iz Europske unije, europska tržišta zabilježila su pad vrijednosti dionica, što je izazvalo zabrinutost zbog mogućeg trgovinskog sukoba između SAD-a i EU, a koji bi mogao negativno utjecati na gospodarstva s obje strane Atlantika. Za građane Europske unije to znači da bi cijene nekih proizvoda, poput automobila, čelika i aluminija, mogle još više porasti jer će proizvođači morati nadoknaditi dodatne troškove tarifa. Osim toga, poremećaji u trgovanju mogli bi dovesti do manje dostupnosti određenih proizvoda te do povećane ekonomske nesigurnosti, što može utjecati i na radna mjesta u pogođenim sektorima. Europska komisija trenutačno ne planira uvođenje protumjera, dajući vremena za pregovore do početka kolovoza. No istovremeno se traže novi trgovački partneri kako bi se smanjila ovisnost o američkom tržištu. Iako su aktualne posljedice zabrinjavajuće, postoji mogućnost da će se trgovinski spor riješiti dogovorom, što bi spriječilo veće štete za građane EU.
View this post on Instagram
Srpska umjetnica Marina Abramović dobitnica “Nobela za umjetnost”
Marina Abramović, svjetski poznata performans umjetnica iz Srbije, dobila je prestižnu japansku nagradu Praemium Imperiale za kiparstvo, koju često nazivaju i “Nobelovom nagradom za umjetnost”. Nagrađena je za svoj hrabar umjetnički rad u kojem koristi vlastito tijelo kao medij, uključujući i kontroverznu izvedbu “Rhythm 0” iz 1974. godine. Uz nju, nagrade su dobili i slikar Peter Doig, arhitekt Eduardo Souto de Moura te koreografkinja Anne Teresa De Keersmaeker. Za glazbu je nagrađen pijanist András Schiff, a posebnu nagradu za mlade umjetnike dobila je britanska Nacionalna omladinska kazališna scena. Svečanost dodjele održat će se u Tokyju u listopadu 2025.
View this post on Instagram
Nakon sto godina, Pariz je ponovno otvorio rijeku Seine za kupanje
Parižani i turisti odnedavno se mogu kupati u rijeci Seine, i to na tri službene lokacije, što se nije dogodilo od 1923. godine. Ovaj potez rezultat je čišćenja vrijednog 1,6 milijardi dolara, koje je omogućilo održavanje plivačkih i triatlonskih događaja na Olimpijskim igrama u Parizu prošle godine. Lokacije Bercy, Bras-Marie i Grenelle opremljene su spasiocima, svlačionicama i prostorima za odmor. Kupanje je besplatno i dostupno na principu “tko prvi dođe, njegovo mjesto”, uz dobne i visinske limite zbog sigurnosti. Mještani (i turisti) su oduševljeni mogućnošću da se osvježe u rijeci uz pogled na Eiffelov toranj, a kvaliteta vode svakodnevno se prati i nadzire.
View this post on Instagram
Studija u Nizozemskoj pokazala da zabrana mobitela u školama značajno povećava koncentraciju
Nizozemska vlada provela je istraživanje koje jasno pokazuje kako zabrana korištenja mobitela i drugih elektroničkih uređaja u školama značajno poboljšava koncentraciju učenika. U čak tri četvrtine srednjih škola koje su sudjelovale u studiji, nastavnici su primijetili vidno povećanje fokusa i angažmana tijekom nastave. Osim toga, gotovo dvije trećine škola zabilježilo je i poboljšanje društvenog ozračja, što znači da su učenici više komunicirali uživo i manje vremena provodili na svojim uređajima tijekom školskih sati. No pozitivni pomaci nisu ostali samo na razini ponašanja, već su se odrazili i na akademske rezultate jer čak trećina škola zabilježila je značajna poboljšanja u uspjehu svojih učenika. Zabrana je stupila na snagu početkom 2024. godine i primjenjuje se na sve razrede osnovnih i srednjih škola u Nizozemskoj. U osnovnim školama, gdje djeca uglavnom mobitele počinju koristiti tek u višim razredima, učinci su nešto slabiji, no i tamo se primjećuju određeni pozitivni pomaci.
U svakom slučaju, ova studija potiče širu raspravu o mogućim mjerama u školama diljem Europe jer sve više roditelja i nastavnika prepoznaje potrebu za smanjenjem distrakcija koje mobiteli donose u učionice s ciljem stvaranja boljeg i produktivnijeg okruženja za učenje.
Globalna revolucija: mogu li biomaterijali iz kukuruza i algi promijeniti modnu industriju?
Njujorška dizajnerica Caroline Zimbalist polako ali sigurno nalazi svoje mjesto pod suncem u svijetu mode, a u kojemu koristi inovativne biomaterijale poput kukuruznog škroba i algi za izradu unikatnih haljina koje već biraju i poznate osobe poput Chappell Roan. Njezine haljine izrađene su od materijala koji ne oštećuju okoliš i predstavljaju alternativu fosilnim gorivima, a iako mnogi stručnjaci smatraju da će masovna primjena biomaterijala biti izazovna zbog troškova, Zimbalist i drugi mali dizajneri nadaju se da će njihov rad potaknuti velike modne kuće da prihvate održivije materijale. Problem je i u tome što su biomaterijali često zahtjevni za proizvodnju te dolaze s ograničenjima poput neugodnih mirisa ili velike osjetljivosti na toplinu. Ipak, njihova uporaba može biti prvi korak prema smanjenju plastičnih komponenti u modnoj industriji.
View this post on Instagram
Foto: Pexels, Instagram
