Već nekoliko mjeseci u mahovima slušamo o Labubu lutkicama, androginim plišanim kreacijama hongkonškog umjetnika Kasinga Lunga. Pojavljuju se kao modni dodatak nekih od najvećih glazbenih izvođača današnjice, u viralnim videima u kojima kupci kupuju mystery boxove ne znajući koju će verziju lutkice dobiti i u senzacionalističkim vijestima o redovima ispred trgovina u kojima se prodaju.
Više od same Labubu zanima nas zašto su milenijci i stariji pripadnici generacije Z opsjednuti igračkama i memorabilijama?
View this post on Instagram
Još je 2000-ih jedan od najuzbudljivijih poklona ili suvenira koje smo mogli dobiti bio čarobni štapić iz filmova o Harryju Potteru, donesen iz Warner Bros. studija. Police mnogih milenijaca još uvijek krase Polly Pocket figurice, originalni Disney plišanci, a sve nas češće fascinira opsesija Hot Wheels autićima.
U 2024. godini kompanija Circana objavila je istraživanje prema kojem su upravo odrasle osobe najprofitabilnija grupa za tržište igračaka – čine čak 28,5 posto ukupne prodaje i generiraju devet milijardi dolara kapitala. U totalu, to znači da je 60 posto rasta industrije upravo na – nama.
Ne možemo si priuštiti stanove, ali možemo – igračke
Globalno se nalazimo u periodu intenzivne nesigurnosti koja prožima sve sfere naših svakodnevica. Neovisno o tome koliko tko percipira i osjeća to na vlastitoj koži, neminovno je da su događanja na svjetskoj razini – inflacija, ratna zbivanja, ideološki sukobi, politički populizam i centralizam – snažno pogodila naše stvarne živote. Odvajanje gotovo polovice plaće za stanovanje i sve veći trend co-livinga u tridesetima tek je jedan, ali možda najopipljiviji simbol sustavne nesigurnosti u kojoj se nalazimo.
View this post on Instagram
A kad svijet postane pretjerano kompleksan, okrećemo se onome poznatom i nostalgičnom. Kidulting je kulturološki fenomen koji se ponajprije odnosi na sve veću težnju odraslih osoba za prakticiranjem i uživanjem u aktivnostima koje su tradicionalno “predviđene” za djecu – primjerice, igranje i skupljanje igračaka ili eksperimentiranje s različitim hobijima.
Kulturološka teoretičarka Agustina Panzoni kidulting je opisala kao generacijsko napuštanje postignuća poput posjedovanja nekretnine ili postizanja financijske sigurnosti i okretanje manjim pobjedama koje pružaju emocionalni komfor – poput skupljanja igračaka ili dekoracija i odjeće inspirirane animiranim filmovima, junacima i stripovima.
Kidulting nije sasvim nova pojava jer je u njegovoj pozadini nostalgija – sasvim prirodna čežnja i glorificiranje prošlosti (čak i kad ona na racionalnoj razini nije bila bolja). Složili bismo se da je nostalgija logičan odgovor na svijet u kojem su prioritet tehnološki napredak, umjetna inteligencija, automatizacija bilo kojeg poslovnog ili svakodnevnog zadatka do razine na kojoj postaje nepotrebno, pa i podrugljivo ići tradicionalnim putem. Dječja memorabilija tome se odupire – vraća nas na “tvorničke postavke” i istovremeno postaje opipljiv zeitgeist našeg djetinjstva.
Industrija nostalgije kao statusni simbol
Fenomen ipak nije unosan samo na emotivnoj razini – memorabilije, vintage kolekcije igračaka ili bilo kakvi drugi kolekcionarski artefakti mogu se transformirati u profit. Štoviše, kolekcionarski primjerci iz nekih od najpopularnijih franšiza kao što su “Star Wars”, “Pokémon” ili “Transformers” dosežu cijene i status na tržištu gotovo usporediv s umjetninama. Kultura fandoma oduvijek je bila pokretač i formirala je angažiranu skupinu ljudi koji dijele ljubav prema određenom stvaralaštvu iz pop kulture. Pritom ne mislimo samo na površan interes za nekim glazbenikom ili filmom već i na obožavatelje kojima samo pripadanje tom fandomu i strast prema nekoj franšizi uistinu oblikuje identitet. Zajednice u fandomima trenutačno su među najjačim društveno angažiranim glasovima i nerijetko izazivaju kulturne norme.
View this post on Instagram
Entertainment kompanije prepoznaju kapital koji leži u fandomima i svoje televizijske brendove vrtoglavo šire na sve frontove. Serija ili film strelovito postaju podcasti, videoigrice, igračke ili tematski pop-upovi u shopping centrima. Content više nije jedini u fokusu i o tome hoće li neka franšiza biti uspješna presuđuje upravo to koliko je adaptabilna. Baš kao s modnim brendovima i dodacima, memorabilija se transformirala u statusni simbol, investiciju i gotovo lifestyle motiviran fandomima u kojima sudjelujemo.
View this post on Instagram
Labubu, dakle, nije mikrotrend – već dio šireg fenomena potrošačke nostalgije među mlađim odraslim generacijama i eskapizma od globalnih događanja.
Foto: Pexels, Instagram
