Sezonska sniženja su stigla: kako izbjeći “spaving” i druge klasične zamke?

Stigla nam je još jedna sezona sniženja koja službeno traje od 1. srpnja pa sve do kraja kolovoza. Povoljnije cijene preplavile su nam mailove, webshopovi vrve promotivnim bannerima, a u shopping centrima možemo očekivati redove i nabacanu odjeću posvuda. Lako je upasti u zamku popularnog spavinga

The World is burning, let’s go shopping – upečatljivo je opisao “Hero Magazine” kolekciju Connera Ivesa u 2024. godini, a ujedno ta fraza izvrsno prenosi kolektivnu pomahnitalost koja nas obuzme dolaskom sezone sniženja. Nešto manjim intenzitetom u odnosu na zimska, ali ipak – ljetna sezonska sniženja ogledalo su kapitalističkih principa u proizvodnji. Iako su mnogi od nas svjesni toga, nerijetko je high street ono što si možemo priuštiti, a sniženja donose priliku za obnovu garderobe na najpovoljniji način. Ili?

Osim beskrupuloznih praksi trgovina na koje udruge potrošača upozoravaju svake sezone, tu je i zamka spavinga u koju je vrlo lako upasti. Ona kombinira engleske termine “spending” i “saving”, a radi se o navici koju promoviraju razne trgovine – “potroši više kako bi uštedio više”. Maskirana je u brojne klasične akcije poput 2 + 1 gratis, dodavanja još jednog artikla u košaricu za besplatnu dostavu, više kupljenih stvari za dodatnih 10 % popusta i slične. Spaving je trik kojim se promovira trošenje pod krinkom uštede, no na kraju dana i dalje trošimo novac motivirani akcijama koje zapravo “ne drže vodu”. Ide ruku pod ruku s gomilanjem nepotrebnih stvari i lovljenjem dobrog osjećaja koji će vrlo brzo ponovno biti izazvan novim krugom sniženja – i tako ukrug.

Kako izbjeći spaving

Intenzitet kojim se spaving promovira najveći je problem u samom njegovom izbjegavanju jer nas doslovce okružuje u svim sferama digitalne i prostorne komunikacije. Među prvim savjetima je taj da se ne vodite postocima, već da preračunate iznos u eure. Iako 20 % može zvučati primamljivo, u stvarnosti je to sitan iznos u odnosu na onaj koji ćete upravo potrošiti. Prije nego što krenete pretraživati webshope ili odete u shopping centar, pripremite listu stvari koje uistinu trebate ili već dulje vrijeme želite u svom ormariću. Ona će vam vrlo jasno pokazati što vam je doista trebalo, a čemu ste samo privučeni zbog momentalno snižene cijene i prezentacije. Uzmite si nekoliko sati ili čak prespavajte odluku o kupovini nekog artikla koji vas privlači, ali zapravo znate da vam nije potreban. Običan odmak, fizički i figurativni, pomaže da realnije procijenimo je li nešto potreba ili konzumeristička navika.

Što nam savjetuje Hrvatska udruga za zaštitu potrošača

Ususret sniženjima, Hrvatska udruga za zaštitu potrošača objavila je korisne savjete koji skreću pozornost na prava kupaca. U nastavku prenosimo one koje smatramo najkorisnijima, a sve savjete možete pročitati ovdje.

Isticanje ispravnih cijena

Tijekom sezonskog sniženja, trgovac je zakonski dužan jasno pokazati dvije cijene na proizvodima: sniženu cijenu koju potrošač plaća i najnižu cijenu u zadnjih 30 dana prije sniženja, radi usporedbe. Ako u tih 30 dana nije bilo sniženja, referentna cijena je redovna cijena proizvoda. Isto vrijedi i za online prodaju. Nakon završetka sniženja, ako roba ostane, može se prodavati po najnižoj sniženoj cijeni do isteka zaliha, ali se ta cijena ne smije više prikazivati kao snižena.

Povrat i reklamacije kupljenih proizvoda na sniženju.

Povrat ispravne robe ovisi isključivo o dobroj volji trgovca jer zakonom nisu obavezni vratiti novac, zamijeniti proizvod ili izdati vrijednosni bon. Prakse se razlikuju – neki trgovci nude povrat, drugi zamjenu ili bon, a neki ništa od toga. Također, rokovi za povrat variraju (sedam, 14 ili 30 dana), pa ih je važno provjeriti prije kupnje.

Za robu kupljenu na sezonskom sniženju vrijede ista pravila o materijalnom nedostatku kao i za redovnu prodaju – trgovac odgovara za kvarove dvije godine od kupnje, osim ako je greška bila jasno označena pri kupnji. Reklamacija se podnosi pisanim putem. Ako do zamjene dođe nakon završetka sniženja, trgovac ne smije tražiti nadoplatu i mora osigurati isti ili sličan proizvod jednake kvalitete.

Legitimne web-stranice

Kupujte isključivo putem ovlaštenih i licenciranih web-stranica. Prije kupnje provjerite recenzije, iskustva drugih korisnika i moguće pritužbe. Obratite pozornost na podatke o trgovcu – naziv, adresu i broj telefona. Zbog sve češćih prevara (otkriveno je više od 6000 lažnih trgovina), CARNET savjetuje provjeru internetskih trgovina putem besplatnog servisa iffy.cert.hr. Ako postanete žrtva prijevare, slučaj prijavite Državnom inspektoratu i policiji.

Plaćanje kreditnom karticom na internetu

Kod online kupnje preporučuje se plaćanje kreditnom, a ne debitnom karticom, jer kreditna kartica omogućuje pokretanje povrata sredstava (chargeback) u slučaju prijevare. Chargeback se koristi kad proizvod nije isporučen, nije odgovarajuće kvalitete, isporučen je neispravan ili krivotvoren, te u slučaju otkaza kupnje ili pretplate. Više informacija dostupno je na web-stranici Hrvatske narodne banke.

Foto: Pexels