Iako smo skloni poremećaje u prehrani kategorizirati u samo dvije skupine, anoreksiju ili pretilost, postoji niz drugih oblika prehrambenih poremećaja koji također mogu ozbiljno utjecati na fizičko i mentalno zdravlje
Hrana nije samo izvor energije već i važan dio emocija, rituala i načina na koji se nosimo sa stresom. No kad prehrana postane glavni mehanizam suočavanja s emocijama i dovede do gubitka kontrole nad hranjenjem, prelazi u poremećaj u prehrani. Jedan od najčešćih, ali često zanemarenih poremećaja je kompulzivno prejedanje – stanje o kojem se premalo govori.
Što je kompulzivno prejedanje
Kompulzivno prejedanje (Binge Eating Disorder) karakterizira često konzumiranje velikih količina hrane u kratkom vremenu uz osjećaj gubitka kontrole, a za razliku od povremenog prejedanja, koje se svima može dogoditi, kompulzivno prejedanje je ponavljajuće te popraćeno srama, krivnje i anksioznosti. Osobe koje se bore s ovim problemom najčešće jedu čak i kada nisu fizički gladne, a epizode prejedanja uglavnom su produkt individualnih emocionalnih okidača.
View this post on Instagram
Razlika između bulimije i kompulzivnog prejedanja
Kompulzivno prejedanje mnogi povezuju s bulimijom, međutim to nikako nije isto. Za razliku od bulimije, gdje se epizode prejedanja kompenziraju povraćanjem, kod kompulzivnog prejedanja toga nema. Oni koje pate od ovog poremećaja konzumiraju velike količine hrane u kratkom vremenu, bez mogućnosti da se zaustave i zbog toga može doći do postupnog povećanja tjelesne mase, no sam problem nije isključivo fizičke prirode jer je kompulzivno prejedanje povezano s emocionalnim stanjem, niskim samopouzdanjem i obrascima ponašanja koji se teško mijenjaju bez odgovarajuće podrške. Ipak, iako nema pravila te možda zvuči kontradiktorno, kompulzivno prejedanje često se javlja u svijetu fitnessa.
Fitness i kompulzivno prejedanje
Društvene mreže uglavnom oblikuju nerealne standarde ljepote, pa iznimka nije niti fitness industrija. Idealizirane slike isklesanih tijela stvaraju “kult savršenstva”, koji može biti posebno obeshrabrujući za one koji tek započinju s vježbanjem jer umjesto poticanja zdravog i održivog pristupa treningu, društveni mediji nameću nerealistične ciljeve, što dovodi do frustracije, nesigurnosti i osjećaja neuspjeha.
O ovoj temi razgovarali smo s trenericom i fitness influencericom Marinom Hatlak, koja na svojim kanalima promovira realan i održiv pristup fitnessu, suprotno idealiziranim standardima koji dominiraju društvenim mrežama.
“Godinama sam bila zarobljena u mindsetu sve ili ništa, tjerala se na preniski kalorijski unos i vjerovala da je moje tijelo moja najbolja reklama. Društvene mreže i pritisak idealiziranog fitness izgleda potpuno su me iscrpili, a svaka restrikcija dovodila je do epizoda prejedanja, osjećaja srama i kažnjavanja napornim treninzima. Prvi put kad sam nenamjerno povraćala od previše hrane, shvatila sam da se borim s poremećajem kompulzivnog prejedanja. Iz tog začaranog kruga izvuklo me educiranje o prehrani, slušanje vlastitog tijela i otpuštanje strogih pravila – jer hrana nije neprijatelj, već gorivo koje treba biti u balansu s našim stvarnim potrebama”, objašnjava Martina.
View this post on Instagram
Martina je na svojem Instagram profilu nedavno pisala upravo o problemu kompulzivnog prejedanja te istaknula da kompulzivno prejedanje nije problem prekomjernog jedenja, već posljedica restriktivnih prehrambenih pravila koja dugoročno dovode do gubitka kontrole nad hranjenjem. Ističe i da, kao što smo naveli, najčešći okidači ovog poremećaja uključuju stroga pravila oko obroka, mentalitet sve ili ništa te premali kalorijski unos popraćen uspoređivanjem s drugima.
View this post on Instagram
Osobe koje žive pod strogim pravilima prehrane često ograničavaju vrijeme obroka, čekaju određeni trenutak za jelo i planiraju tzv. “cheat day”, što stvara osjećaj uskraćenosti i povećava rizik od prejedanja. Također, preskakanje doručka ili restrikcije tijekom dana kako bi se “sačuvale” kalorije za večernji izlazak često završavaju nekontroliranim unosom hrane.
Nadalje, premalen kalorijski unos također igra ključnu ulogu – osobe koje ne unose dovoljno energije često razmišljaju o hrani, imaju osjećaj mentalne magle, pokušavaju se zasititi hranom velikog volumena, ali niske kalorijske vrijednosti, a u ekstremnim slučajevima čak i sanjaju o hrani. Još jedan važan faktor je uspoređivanje s drugima – bazalni metabolizam i energetske potrebe razlikuju se od osobe do osobe, pa uspoređivanje vlastitog unosa kalorija s fitness idolima može stvoriti nerealna očekivanja i narušiti prirodni odnos s hranom. Dugoročno, rješenje leži u postepenom oslobađanju od pravila, slušanju signala vlastitog tijela i izgradnji zdravog odnosa prema prehrani bez osjećaja krivnje i restrikcije.
Kako pobijediti ovaj problem
“Prekidanje binge-restrict ciklusa može biti teško, ali nije nemoguće. Ključno je pronaći uzrok problema – često je to emocionalni stres ili premali kalorijski unos. Prestanak s dijetama i restrikcijama određenih namirnica prvi je korak prema zdravijem odnosu s hranom – hrana nije neprijatelj! Učenje slušanja vlastitog tijela, prepoznavanje stvarne gladi i prestanak uspoređivanja s drugima donosi dugoročnu ravnotežu, a kko osjećaš da ti je teško nositi se s tim samostalno, potraži stručnu pomoć – jer zaslužuješ zdrav i opušten odnos s hranom”, zaključuje Matina.
Foto: Instagram, Pexels
