Svaki tjedan donosimo vam pregled najvažnijih vijesti iz područja društva i politike. Vijesti koje su vam možda prošle “ispod radara”, a velik su pomak ili znak nekih većih pomaka pripadajuće industrije – u pozitivnom, ali i u negativnom smjeru
Preminula je legendarna glumica iz “Harryja Pottera”
Glumica Dame Maggie Smith, poznata po ulogama u filmovima “Harry Potter” i “Downton Abbey”, preminula je u dobi od 89 godina, kako je objavila njena obitelj. U filmovima serijala “Harry Potter”, Dame Maggie tumačila je oštru profesoricu Minervu McGonagall, poznatu po svojoj kapi i strogom pristupu mladim čarobnjacima u Hogwartsu. U popularnoj seriji “Downton Abbey” igrala je Violet Crawley, groficu od Granthama, poznatu po svojim oštrim dosjetkama kroz šest sezona serije.
Legendarna britanska glumica osvojila je dva Oscara tijekom svoje bogate karijere – za filmove “The Prime of Miss Jean Brodie” iz 1970. i “California Suite” iz 1979. godine. Osim toga, dobila je osam nagrada BAFTA-e i bila nominirana za čak četiri Oscara.
Nagli porast problematične uporabe društvenih medija kod tinejdžera
Prema velikoj međunarodnoj studiji koju su proveli istraživači europskog ogranka Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), došlo je do značajnog porasta “problematične” uporabe društvenih medija među tinejdžerima od pandemije do danas. U anketi je sudjelovalo gotovo 280 000 djece u dobi od 11, 13 i 15 godina iz 44 zemlje, a rezultati su pokazali da je 2022. godine prosječno 11 posto ispitanika koristilo društvene mreže na problematičan način, u usporedbi sa sedam posto iz 2018. godine.
Autori studije ističu zabrinutost zbog utjecaja digitalne tehnologije na mentalno zdravlje mladih. “Problematično korištenje najčešće je među 13-godišnjacima, a djevojčice ga prijavljuju češće od dječaka”, izjavila je dr. Jo Inchley sa Sveučilišta u Glasgowu. Istraživanje je također pokazalo da više od trećine adolescenata provodi većinu dana online, ali ne sugerira da je svako vrijeme provedeno na internetu štetno. Naime, tinejdžeri koji aktivno koriste društvene mreže često izvještavaju o jačoj podršci i društvenim vezama.
S druge strane, za “problematičnu” manjinu, korištenje društvenih mreža povezano je s simptomima nalik ovisnosti, uključujući zanemarivanje drugih aktivnosti i gubitak samokontrole. Također, naglašava se zabrinutost oko problema “problematičnog igranja video-igara”, koji je više prisutan među dječacima. Regionalni direktor WHO-a za Europu, dr. Hans Kluge, naglasio je potrebu za edukacijom o digitalnoj pismenosti kako bi se mladima pomoglo u razvoju zdravog pristupa internetu. “Hitno je potrebna akcija kako bismo zaštitili tinejdžere od štetne uporabe društvenih medija, koja može dovesti do depresije, tjeskobe i lošeg akademskog uspjeha”, rekao je Kluge.
Djevojčice u Europi sve ranije ulaze u pubertet – zašto je to tako?
Djevojčice u Europi ulaze u pubertet znatno ranije nego prije. Dok se prosječno smatra da djevojčice započinju pubertet oko 11. godine, mnoge od njih danas doživljavaju prve simptome puberteta već u dobi od sedam godina, kako prenosi Euro News. Ova promjena može biti posljedica kombinacije okolišnih, životnih i metaboličkih faktora, ali znanstvenici još uvijek traže odgovore na pitanje zašto se to događa.
U prethodnim istraživanjima, posebno onima provedenim u 1990-im godinama, primijetili su da su djevojčice u SAD-u doživjele rani ulazak u pubertet, dok europske djevojčice nisu pokazivale sličan trend. Međutim, od početka 2000-ih, sve više djece u Europi počelo je doživljavati rani pubertet. Razlozi za to uključuju sveprisutnu pretilost, izloženost kemikalijama koje ometaju hormone te promjene u načinu života.
Pretilost, koja se smatra jednim od ključnih uzroka ranog ulaska u pubertet, povezana je s povećanim razinama leptina, hormona koji signalizira tijelu da je spremno za početak puberteta. Procjenjuje se da je otprilike jedno od tri djeteta u europskoj regiji prekomjerne tjelesne težine ili pretilo, s tim da su stope najviše u južnoj Europi. Izloženost kemijskim tvarima također je predmet istraživanja. Neke studije sugeriraju da kemikalije koje se nalaze u hrani i svakodnevnim proizvodima mogu imitirati hormone i potaknuti raniji ulazak u pubertet. Ipak, dokazi o utjecaju ovih tvari još uvijek nisu konačni.
Tijekom pandemije virusa COVID-19, liječnici u Italiji primijetili su porast broja djevojčica koje su se javljale s znakovima preuranjenog puberteta – poput ranog razvoja dojki. Povećana sedentarnost i vrijeme provedeno na ekranima tijekom lockdowna mogli su pridonijeti ovom trendu iako BMI nije pokazao značajne promjene. Osim toga, istražuje se i utjecaj stresa, i to ne samo u djetinjstvu nego i tijekom trudnoće. Djeca iz obitelji s odsutnim očevima češće prijavljuju rani pubertet, a prva djeca u obitelji također ulaze u pubertet ranije od svoje braće i sestara.
Iako se čini da se nekoliko čimbenika preklapa, još uvijek nije jasno uzrokuju li ti faktori rani pubertet ili se jednostavno pojavljuju istovremeno. Ipak, zabrinjavajuće je što se rani pubertet povezuje s dugoročnim zdravstvenim posljedicama, poput pretilosti, dijabetesa i mentalnih problema.
Rekordne temperature u jugoistočnoj Europi
Ovoga ljeta zabilježene su rekordno visoke temperature u jugoistočnoj Europi, prema prvoj procjeni europske službe za klimatske promjene, Copernicus. Tijekom lipnja i kolovoza, stanovnici ovog područja bili su izloženi “ozbiljnom toplinskom stresu” s maksimalnim dnevnim temperaturama koje su dosezale barem 32 °C stupnja u čak 66 dana, što je daleko iznad prosjeka od 29 vrućih dana.
Copernicus također ističe da su rekordne temperature izmjerene i na Fenoskandiji, dok su u sjeverozapadnoj Europi prosječne temperature bile blizu ili ispod prosjeka. Sredozemno more zabilježilo je rekordnu prosječnu temperaturu površine vode od 28,45 °C stupnjeva 13. kolovoza.
“Ekstremne temperature u regijama poput jugoistočne Europe utječu na dobrobit Europljana jer građani doživljavaju veći toplinski stres nego prije”, rekla je Samantha Burgess, zamjenica ravnatelja službe. Osim toga, zabilježene su velike razlike u količini oborina između europskih regija. Dok je većina kontinenta, osobito jugoistok, imao ispodprosječan broj kišnih dana, sjever Ujedinjenog Kraljevstva i Fenoskandija bilježe do 20 kišnih dana više od prosjeka. Više od trećine europskih rijeka, osobito u jugoistočnoj Europi, imalo je vrlo nizak vodostaj, dok su rijeke u srednjoj Europi imale iznimno visoke vodostaje za ovo doba godine.
Novi UN sporazum o antimikrobnoj otpornosti
Na sastanku Opće skupštine UN-a, svjetski lideri obvezali su se smanjiti broj smrtnih slučajeva od infekcija otpornih na antibiotike za deset posto do 2030. godine. Ova politička deklaracija postavila je globalnu agendu za suzbijanje antimikrobne otpornosti (AMR), koja nastaje kada bakterije i gljivice evoluiraju kako bi izbjegle lijekove.
Prema podacima, AMR je u 2019. godini pridonio gotovo pet milijuna smrtnih slučajeva, a procjenjuje se da bi do 2050. moglo preminuti više od 39 milijuna ljudi. Novi sporazum zahtijeva da svaka zemlja do 2030. implementira nacionalni akcijski plan za borbu protiv AMR-a, uz fokus na zdravstveni sektor i industriju poljoprivrede.
Također je postavljen cilj prikupljanja 100 milijuna dolara za podršku zemljama s niskim i srednjim dohotkom. Predsjednik Opće skupštine UN-a, Philemon Yang, naglasio je važnost pretvaranja deklaracija u konkretne akcije. Iako su zemlje s nižim dohotkom najteže pogođene AMR-om, ovo je globalni zdravstveni izazov.
Deklaracija poziva na prelazak s korištenja antimikrobnih lijekova na cjepiva u stočarskoj industriji, poboljšanje upravljanja otpadom od strane proizvođača lijekova te osiguranje da najmanje 80 posto zemalja bude u mogućnosti testirati otpornost na antibiotike do 2030. godine. Prema riječima dr. Tedrosa Adhanoma Ghebreyesusa, čelnika Svjetske zdravstvene organizacije, bez ovih napora AMR bi mogao poništiti stogodišnji napredak u medicini.
Zabrinjavajući trend: Porast kratkovidnosti među djecom i adolescentima
Prema novoj studiji, do 2050. godine više od 740 milijuna mladih ljudi moglo bi biti kratkovidno. Analiza, koja obuhvaća više od 311 istraživanja s 5,4 milijuna sudionika iz 50 zemalja, pokazuje da je broj kratkovidnih djece i adolescenata značajno porastao od 1990. godine, s jedne četvrtine na trećinu. Istraživanje, objavljeno u “British Journal of Ophthalmology”, predviđa povećanje prevalencije kratkovidnosti za devet posto između 2023. i 2050. godine, s većim postotkom među adolescentima od 13 do 19 godina.
Stručnjaci upozoravaju da se kratkovidnost, koja se prije smatrala poremećajem, sada sve više prepoznaje kao bolest, s rizikom od ozbiljnih komplikacija u budućnosti. Osobito je zabrinjavajuće to što se kratkovidnost sve više razvija među djecom, čime se povećava rizik od dugoročnih problema s vidom.
Frontmen grupe Måneskin objavio solističku pjesmu
Frontmen grupe Måneskin, Damiano David, predstavio je svoj prvi solo projekt, pjesmu “Silverlines”.
“Ova je pjesma vrlo posebna priča za mene”, rekao je talijanski umjetnik za Billboard o emotivnoj pjesmi koja počinje kao sirova, ogoljena melankolična pjesma s potpuno drukčijim pristupom od onog na koji smo naviknuli od grupe Måneskin. Pjesmu je producirao britanski producent Labrinth, koji je također poznat po koautorstvu s glazbenicima kao što su Beyoncé, The Weekend i Kanye West.
Damiano je objasnio i da je razlog zašto još nije podijelio ovu osobniju stranu sebe u Måneskinu taj što je želio poštovati snažan identitet benda, koji smatra dijelom njegova uspjeha, kao i “ulogu koja mu je dodijeljena”, a to ga nije prikazivalo kao cjelovitu osobu.
“U jednom sam trenutku stvarno počeo patiti od te vrlo djelomične točke gledišta o sebi koju sam i sam davao svijetu… Znao sam da sam ja taj koji bira samo to izraziti”, dijeli, naglašavajući da preuzima odgovornost za to, a sada svojim solo radom otkriva potpuniju sliku o tome tko je Damiano David.
Uragan Helena poharao jugoistok SAD-a: 43 mrtvih, milijuni bez struje
Najmanje 43 osobe su poginule, a milijuni su ostali bez struje nakon što je uragan Helena pogodio jugoistočne dijelove Sjedinjenih Američkih Država u petak. Oluja, koja je zabilježena kao najjača u povijesti na području Florida’s Big Benda, izazvala je opsežne poplave i kaos diljem Floride, Georgije, Sjeverne i Južne Karoline te Tennesseeja.
Hitne službe neumorno rade na spašavanju stanovnika zarobljenih u poplavljenim područjima, koristeći helikoptere, čamce i specijalizirana vozila. Posebno dramatično spašavanje dogodilo se u Tennesseeju, gdje je 50 radnika i pacijenata iz jedne bolnice bilo prisiljeno potražiti sklonište na krovu zbog poplave.
Helena, koja je u trenutku udara bila uragan četvrte kategorije, donijela je opasne vjetrove i obilne padaline, uzrokujući poplave koje su preplavile ceste i kuće. Prema procjenama, šteta bi mogla dosegnuti milijarde dolara, dok su meteorolozi upozorili da prijetnja od vjetrova, poplava i potencijalnih tornada još uvijek postoji.
U Floridi je najmanje osam osoba izgubilo život, uključujući i pet osoba iz okruga Pinellas. Guverner Floride Ron DeSantis potvrdio je da su dvije osobe stradale zbog pada prometnog znaka i stabla. U Georgiji je poginulo najmanje 15 osoba, a guverner Brian Kemp mobilizirao je Nacionalnu gardu kako bi pomogla u spašavanju.
S obzirom na izuzetno tople vode Meksičkog zaljeva, koje su iznad prosjeka za ovo doba godine, Helena je zadržala svoju snagu i nakon što je došla na kopno. Stručnjaci upozoravaju da bi ovakvi ekstremni vremenski uvjeti mogli postati češći budući da sezona uragana traje sve do kraja studenoga. Stanovnici pogođenih područja upozoreni su da i dalje budu na oprezu jer opasnost od poplava i dodatnih vremenskih nepogoda nije prošla.
Novi val optužbi protiv Seana Combsa
Hip-hop mogul Sean “Diddy” Combs suočava se s novim optužbama za seksualni napad nakon što je protiv njega podnesena još jedna tužba u New Yorku. Ovo je 12. po redu optužba protiv glazbenika, a u najnovijoj tužbi žene, koja nije otkrila identitet, tvrdi se da ju je Combs drogirao i seksualno zlostavljao u periodu od četiri godine, počevši od 2020. godine.
Prema pravnom dokumentu, žrtva je navela da ju je Combs drogirao, a potom seksualno zlostavljao dok je bila bez svijesti. Također je tvrdila da su njihovi seksualni susreti bili snimani bez njezinog pristanka te da ju je Combs prisiljavao na grupni seks. U jednom slučaju iz srpnja 2022., žrtva tvrdi kako ju je Combs prisilio da uzme drogu ketamin, što je dovelo do njezina “gubljenja svijesti”. Nedugo nakon toga, žena je saznala da je trudna, a Combsov suradnik navodno ju je nagovarao na pobačaj, nakon čega je doživjela spontani pobačaj.
Combs se suočava s ozbiljnim optužbama, uključujući reketarenje i trgovinu ljudima, a trenutačno se nalazi u pritvoru. Iako poriče sve optužbe, njegov odvjetnik još nije komentirao posljednju tužbu. Ova tužba dolazi nakon što je Combsa prošle godine tužila bivša djevojka Cassie Ventura, koja ga je optužila za fizičko i seksualno zlostavljanje, a slučaj je riješen nagodbom za neotkriveni iznos.
