Ovaj tjedan počinje STORYing, festival koji promiče kulturu i umijeće pripovijedanja. Uoči početka festivala razgovarali smo s Dijanom Zorić, stručnjakinjom za storytelling i suorganizatoricom STORYinga.
STORYing, prvi međunarodni festival storytellinga, ističe se kao osvježavajući glas promicanja kulture i umjetnosti pripovijedanja. No STORYing ide korak dalje od svog osnovnog zadatka. Njegova ambicija jest brendirati Zagreb kao nezaobilazno odredište za sve ljubitelje dobre priče, neovisno o generaciji. Kroz raznovrsne i atraktivne lokacije diljem grada, festival kontinuirano pruža domaćoj publici i stranim posjetiteljima jedinstvenu priliku da uživo dožive nastupe vodećih europskih i svjetskih storytellera, često okupljenih u Zagrebu. STORYing tako postaje ne samo prostor za pripovijedanje već i most koji povezuje ljude kroz zajedničko iskustvo i ljubav prema pričama.
Pogledajte ovu objavu na Instagramu.
Za sve koji možda nisu upućeni, što je zapravo storytelling? Kako biste opisali njegovu ulogu u suvremenom društvu i zašto smatrate da je važan?
Storytelling je umijeće komuniciranja naših poruka, vrijednosti i stavova kroz priče uz koje gradimo blizak, čvrst i trajan odnos s publikom. U tom smislu, storytelling je važan koliko i sama komunikacija bez obzira na to koji kanal koristimo za nju, komuniciramo li uživo, online, privatno s prijateljima ili poslovno, s našim klijentima i ciljanom publikom. U današnje dinamično vrijeme, kad komunikacija postaje sve brža i kad smo sa svih strana okruženi oglasima, reklamama i ostalim kanalima promocije i prodaje, važnost priče postaje sve veća jer je dobra priča ono što nas ističe na tom gustom i brzom tržištu ideja. Priča se na svoj način uspješno prilagođava suvremenoj publici i kanalima komunikacije, no u isto vrijeme zadržava svoju tradicionalnu funkciju čiji je cilj spajanje, povezivanje i gradnja kvalitetnih odnosa s publikom. To je razlog zašto ljudi vole priču – za razliku od agresivnih reklama koje često iritiraju, priča omogućuje da se osjećamo ugodno i razvijemo interes za njezinim porukama.
Pogledajte ovu objavu na Instagramu.
Kako gledate na načine na koje mladi danas izražavaju svoja iskustva, priče i emocije?
Teško je dati generalne zaključke jer nijedna komunikacija nikad nije fiksna, uvijek je prilagođena kontekstu i publici. Mladi danas koriste različite i inovativne načine za komuniciranje svojih priča i emocija, koje su u mnogočemu oblikovane tehnološkim napretkom i digitalnim okruženjem, teže većoj autentičnosti u izražavanju. Nisu rijetke situacije gdje putem blogova, postova dijele vrlo osobne priče ili se bave važnim društvenim temama, čime potiču dijalog i razumijevanje. Komunikacija nije samo jednosmjerna; mladi često traže i stvaraju interakciju. Komentari, dijeljenje su samo neki od načina kako se gradi osjećaj zajednice i pripadnosti.
“Pogled na ove načine komunikacije može biti dvojak. S jedne strane, digitalni mediji nude nevjerojatne mogućnosti za izražavanje i povezivanje koje prijašnje generacije nisu imale. S druge strane, postoji zabrinutost oko prekomjerne uporabe tehnologije, utjecaja na mentalno zdravlje, kao i problema privatnosti i digitalne sigurnosti. No ne može se poreći da mladi koriste dostupne alate na kreativan i učinkovit način kako bi izrazili svoje emocije i priče te sukladno tome oblikovali novu kulturu komunikacije. Važno je da se sve više priča o storytellingu i da je većina mladih svjesna da bez dobre priče danas nema ništa bez obzira na to komuniciramo li je uživo ili online.”
Možete li navesti nekoliko situacija u kojima se storytelling može koristiti u svakodnevnom životu?
Polaznici mojih edukacija uvijek se iznenade kad im odmah na početku ukažem koliko često komuniciramo pričama bez da smo toga uopće svjesni. Primjerice, ako ste jučer po dolasku kući prepričali ukućanima situaciju koja vas je tog dana razvedrila ili razljutila na poslu, već ste bili u obrisima priče – imali ste fabulu, likove i problem s kojima ste upoznali svoje sugovornike. To ste učinili posve prirodno, što dokazuje upravo to, da su nama ljudima priče prirodne i gotovo ih spontano dijelimo s drugima. Privatno to činimo na različite načine, no poslovno to radimo kroz business storytelling – kreiranje priča koje prenose željenu poruku, koristeći pritom vrijednosti koje dijelimo s publikom i koje nas snažno i iskreno povezuju.
Što je važno za dobar i kvalitetan storytelling? Možete li podijeliti neke ključne savjete ili tehnike za postizanje učinkovitog storytellinga?
Važno je kreirati iskrenu, autentičnu priču koja nas čvrsto povezuje s publikom. Važno je naučiti dobro je komunicirati, da je publika može prepoznati i prihvatiti. Bitno je i dobro manevrirati pričom da je možemo uspješno prezentirati u različitim situacijama, pred različitim tipovima publike i u različitom trajanju.
“Prilagodite svoj stil, ton i sadržaj priče publici kojoj se obraćate. Dobra priča obično slijedi jasnu strukturu koja uključuje uvod, razvoj, vrhunac i zaključak. Ova struktura pomaže u vođenju publike kroz priču i održavanju njihove pažnje. Problem (sukob) srž je svake dobre priče. Bez problema nema napetosti, a bez napetosti priča može biti dosadna. Koristite detalje, opise i razvoj likova kako biste izazvali emociju u vašoj publici. Živopisni opisi pomažu publici da vizualizira scene i likove, što čini priču živopisnijom i zanimljivijom. Dobro razrađeni likovi su ključni za uspješnu priču. Kroz dijalog možete prikazati karaktere, njihove odnose i dinamiku bez potrebe za izravnim opisivanjem. Svaka priča treba imati jasan cilj ili poruku. Bilo da je to zabaviti, poučiti, inspirirati ili potaknuti na razmišljanje, važno je imati na umu što želite da vaša priča postigne. Autentičnost u storytellingu stvara povjerenje i kredibilitet.”
Kakva iskustva ste stekli kroz organizaciju STORYing festivala, posebno u pogledu reakcija publike i sudionika?
Iskustva su sjajna. Odlične reakcije publike i oduševljenje stranih izvođača Zagrebom su nam još jedna potvrda da smo se “uhvatili” prave priče koja iz godine u godinu postaje sve veća. I u njoj nikad nismo sami! Uz StoryLab i Laboratorij zabave, u organizaciju STORYinga redovito se uključuju inozemni centri za kulturu i strana veleposlanstva koja kontinuirano prepoznaju snagu dobre priče. Suorganizator ovogodišnjeg STORYinga je Talijanski institut za kulturu koji je opet spremno i s veseljem podržao plan da Zagreb ugosti talijanske storytelling umjetnike te se još jednom aktivno uključio u organizaciju njihovog dolaska u Zagreb. Očekujemo još jedan sjajan provod i pozivamo sve da nam se pridruže! Ulaznice za sve programe STORYinga, koji uključuju jutarnji program za djecu, večernji program za odrasle te jednodnevnu storytelling radionicu pod vodstvom Paole Balbi i Davidea Bardija, mogu se kupiti putem web-stranice StoryLaba. Možete odabrati jedan, dva ili sva tri programa. Svi se odvijaju 18. svibnja i svi jamče odličnu zabavu!
Pogledajte ovu objavu na Instagramu.
Možete li podijeliti neku posebnu priču ili trenutak koji je obilježio neki od prethodnih STORYing festivala?
Svake godine iznova me oduševi neumorni entuzijazam stranih izvođača. Često me samoinicijativno kontaktiraju prije STORYinga te izraze želju da dođu u Zagreb, bilo kao izvođači, bilo kao publika. S obzirom da je riječ o renomiranim europskim storytellerima koji redovito nastupaju na svjetskim festivalima, prekrasan je osjećaj znati da su prepoznali ovu priču i žele se aktivno uključiti u nju. To čine čak i pod sunčanicom! Naime, jedne godine smo ugostili nagrađivanog nordijskog storytellera koji je, nenaviknut na zagrebačko sunce, pred svoj nastup dobio sunčanicu. Nije ga spriječila da oduševi publiku i kasnije se zabavlja s oblogom na glavi! Zabava je uvijek važan dio STORYinga jer priča i druženje uvijek idu zajedno. Cilj nam je da STORYing bude interaktivan, da publika ne bude pasivni promatrač predstava nakon kojih šutke odlazi svojim putem. Svaki dosadašnji STORYing pratilo je druženje, zabava i upoznavanje novih ljudi koji dijele našu strast za dobrom pričom. To uvijek čini živahnu, opuštenu atmosferu koja nas ne napušta kad program završi. Primjerice, djeca nakon jutarnjeg programa kojeg čine bajke, legende i priče za djecu redovito ostaju na igri u našem vrtu, gdje upoznaju nove prijatelje i simpatije. Odrasli se također rado zadržavaju i uvijek svjedočimo dobrom raspoloženju kojeg nose druženje, zabava i priča – kako one koje izvode STORYing izvođači tako i one koje kruže publikom! Jutarnji program za djecu se već tradicionalno izvodi u vrtu Laboratorija zabave preko puta Paromlina, dok za večernji biramo kultne lokacije poznate po svojim dobrim vibracijama u koje će se STORYing prirodno uklopiti. Prošlih godina su to bili legendarni Melin, Peti kupe i Ritam grada, dok će ove godine to biti CeKaTe.
Koja je Vaša vizija za budućnost festivala STORYing? Kako planirate dalje razvijati i proširivati ovu značajnu manifestaciju pripovijedanja u Hrvatskoj i regiji?
Planiram i dalje aktivno tragati za dobrim pričama i dobrim izvođačima koje će StoryLab dovesti u Zagreb. S obzirom na to da redovito radim s mladim domaćim storytellerima, nastavljat ću im pružati mogućnost da se kroz STORYing predstave publici i zauzmu mjesto na storytelling sceni. Već godinama aktivno gradim domaću storytelling scenu koja se intenzivirala u proteklih godinu dana, gdje jednom mjesečno u kultnom zagrebačkom klubu Crni mačak organiziram storytelling večeri. Kroz te večeri predstavljam publici mlade domaće storytellere, polaznike naše Storytelling akademije. Što se tiče organizacije STORYing festivala, voljela bih nastaviti surađivati s turističkim zajednicama, centrima kulture te ostalim ustanovama i poslovnim kompanijama koje prepoznaju snagu dobre priče i dijele želju StoryLaba da je skupa razvijamo. Na zadovoljstvo publike svih generacija!
