Pred nama je jedan od najljepših tjedana u godini, no i jedan od najizazovnijih. Onaj kada ne znamo koji je dan, što radimo, kako se zovemo… Ali tada je zapravo idealno vrijeme da u trenucima dekadencije, odmora i “plahutanja” između trenutaka kada ne radite ništa i kada ne radite ništa s dragim ljudima, odaberete jednu od knjiga za jedan prekrasan literarni eskapizam.
Donosimo nekoliko prijedloga; Petrine knjige predstavljaju četiri iznimna noviteta iz Biblioteke Irida, idealna za božićno darivanje i uživanje tijekom zimskih večeri. Svaka knjiga nosi svoju jedinstvenu priču s nevjerojatnim likovima i zanimljivim temama.
Romani koje čitamo ovih blagdana
Izdvajamo Posljednju kraljicu Chitre Banerjee Divakaruni, američke spisateljice rođene u Indiji; roman Unuka Bernharda Schlinka, autora slavnog romana Žena kojoj sam čitao čija je i filmska verzija doživjela golem globalni uspjeh. Tu su i Sitna zadovoljstva britanske spisateljice Clare Chambers – sentimentalna meditacija koja otkriva krhke trenutaka sreće, te roman Primi moju ruku američke spisateljice Dolen Perkins-Valdez, nadahnut stvarnim događajima koji su potresli Sjedinjene Države 70-ih godina prošlog stoljeća.
Primi moju ruku, Dolen Perkins-Valdez
Roman Primi moju ruku autorice Dolen Perkins-Valdez temelji se na stvarnim događajima koji su potresli Sjedinjene Države 70-ih godina prošlog stoljeća. Priča smještena u postsegregacijsku Alabamu prati mladu medicinsku sestru Civil Townsend koja se suočava s užasnom nepravdom prema svojim maloljetnim pacijenticama. Njezin novi posao vodi je do jedne disfunkcionalne obitelji i neočekivanog otkrića – šokantnog saznanja o događajima koji će obilježiti i njezin život.
Montgomery, Alabama 1973. Mlada diplomantica škole za medicinske sestre Civil Townsend ima plemenite ambicije i želi ostaviti traga, pogotovo u svojoj crnačkoj zajednici. U gradskoj klinici za planiranje obitelji u Montgomeryju želi pomagati ženama da donose vlastite odluke o svojim životima i svojim tijelima. Ali kad je prvi zadatak na poslu prašnjavom ruralnom cestom dovede do kolibe u kojoj u jednoj prostoriji zemljana poda živi cijela obitelj, zaprepasti se otkrivši da su njezine pacijentice tek djeca – jednoj je 11, a drugoj 13 godina.
Iako nijedna od sestara Williams nikada nije ni poljubila dečka, budući da su siromašne i crne, predstavnicima nadležnih zdravstvenih tijela i to je dovoljno da djevojčicama prepišu kontracepciju još potpuno neutvrđenih nuspojava. Hrvajući se s novim poslom i novom ulogom, Civil se zbliži s Indijom, Ericom i njihovom obitelji. Sve dok jednoga dana pokucavši im na vrata ne sazna da se dogodilo nešto nezamislivo, i da se nitko od njih neće moći vratiti prijašnjem životu.
Desetljećima kasnije, kao pomajka odrasle kćeri i ugledna liječnica, dr. Civil Townsend sprema se u mirovinu; želi pronaći mir i ostaviti prošlost za sobom. Ali postoje ljudi i priče koji ne dopuštaju da ih se zaboravi. Koji ne smiju biti zaboravljeni. Jer kad zaboravimo povijest, ponovit će se.
Nadahnut stvarnim događajima koji su potresli Sjedinjene Države u 70-im godinama prošloga stoljeća, Primi moju ruku američke spisateljice Dolen Perkins-Valdez, dirljiv je roman o crnoj medicinskoj sestri u postsegregacijskoj Alabami koja obznani užasnu nepravdu počinjenju nad njezinim pacijenticama. S engleskoga je prevela Ira Martinović.
Dolen Perkins-Valdez vješto oslikava pomno osmišljene, lako prepoznatljive likove kroz koje prikazuje još uvijek prisutne posljedice ropstva. Stručan prikaz njihovih ne tako davnih patnji utkan je u bogat portret obitelji… – San Francisco Chronicle
Primi moju ruku ne nudi odrješenje grijeha, već poziva na red, podsjećajući da zaboravljanje povijesti nije rješenje: treba je priznati i nastaviti drugim smjerom, jer samo tako možemo ići naprijed. – Oprah Daily
Dolen Perkins-Valdez, autorica bestselera poput Wench i Balm, predstavlja izvanrednu priču koja ne samo da otkriva nepravdu, već i naglašava važnost sjećanja na prošlost ne bismo li izbjegli njezino ponavljanje. Kroz iznenađujuće likove i emotivnu dubinu, Perkins-Valdez donosi književni dragulj koji potiče na razmišljanje o društvenim vrijednostima i borbi za pravdu.
Unuka, Bernhard Schlink
Unuka Bernharda Schlinka, autora slavnog romana Žena kojoj sam čitao, iznosi potresnu priču o sukobu generacija u Istočnom Berlinu. U ljeto 1864. godine zaljubljuju se studentica iz Istočnog Berlina i student iz Zapadnog Berlina. On joj pomaže pobjeći u Zapadni Berlin. Tek nakon njezine smrti sedamdesetogodišnjak otkriva ono što mu je žena prešućivala cijeli život. Kaspar odlučuje napraviti ono što je Birgit toliko priželjkivala ali za to nije smogla snage, a ta potraga, koja ga vodi u ruralnu zajednicu neonacista, pretvara se u putovanje u prošlost i suočavanje s ranama i ožiljcima koje su na ljudima ostavile Njemačka Demokratska Republika, pad Berlinskog zida te prilagođavanje Istočne Njemačke Zapadnoj. Schlink vješto plete priču koja istražuje ljubav, tajne i izazove života u različitim vremenima i okruženjima.
Bernhard Schlink (1944.) umirovljeni je profesor prava i pisac. Spisateljsku je karijeru započeo kriminalističkim romanima čiji je glavni lik Gerhard Selb. Autor je međunarodno poznatog romana Žena kojoj sam čitao (1995.), preveden na 39 jezika, po kojem je snimljen Oscarom ovjenčani film s Kate Winslet i Ralphom Fiennesom. Drugi romani su mu: Povratak kući (Die Heimkehr, 2006.), Vikend (Wochenende, 2008.), Žena na stubama (Die Frau auf der Treppe, 2014.), Olga (2018.), Unuka (Enkelin, 2021.) Bernhard Schlink živi u Berlinu i New Yorku.
Roman je s njemačkog prevela Helen Sinković.
Razrješavanje glavnih sukoba u romanu Unuka ne zahtijeva od čitatelja samo razumijevanje problema nego i strpljenje, empatiju, slušanje, glazbu i pozorno čitanje. – Hedwig Kainberger / Salzburger Nachrichten, Salzburg
Ovaj se roman među ostalim bavi nedovršenim procesom ponovnog ujedinjenja dviju njemačkih država, a u sebi sadržava brojne povijesne detalje. – Thomas Gross / Mannheimer Morgen, Mannheim
Sitna zadovoljstva, Clare Chambers
Clare Chambers, britanska spisateljica, donosi nam roman Sitna zadovoljstva smješten u predgrađe jugoistočnog Londona 1957. godine. Jean Swinney, novinarka uhvaćena u zamku dužnosti, suočava se s neočekivanim zadatkom istraživanja tvrdnje mlade žene da je rodila kao djevica. Kroz ovu neočekivanu priču, Chambers istražuje živote malih ljudi, ljubav i usamljenost, duhovitost i očaj obavijene neočekivanim misterijem.
Roman Sitna zadovoljstva sentimentalna je meditacija za otkrivanje trenutaka sreće, majstorski osmišljena i nježna priča o naizgled samozatajnim ljudima koji skrivaju olujne osjećaje. Ovaj elegantan, zabavan i dirljiv roman na hrvatski je s engleskoga preveo Dado Čakalo.
Godina 1957., predgrađe jugoistočnog Londona. Jean Swinney novinarka je u lokalnim novinama, uhvaćena u klopku dužnosti i razočaranja iz koje se, naizgled, ne može izvući. Kad se mlada žena, Gretchen Tilbury, obrati novinama s tvrdnjom da je svoju kćer rodila kao djevica, Jean dobije zadatak otkriti radi li se o čudu ili prevari. Istraga donosi potpun obrat u njezinu životu kad joj se pruži nenadana prilika za prijateljstvo, ljubav, a možda i sreću. Ali sve ima svoju cijenu.
Gotovo savršeno napisana priča o autentičnim ljubavnim mukama odraslih. – Sunday Times –
Veličanstveno narativno djelo koje snažne osjećaje i spoznaje prikazuje dostojanstveno, zbog čega još više pogađaju čitatelja. – Daily Mirror
Clare Chambers je nakon diplome iz engleske književnost na Hertford Collegeu u Oxfordu svoj prvi posao radila za Dianu Athill u izdavačkoj kući André Deutch. Ista je kuća 1992. pod Dianinim uredništvom objavila njezin prvijenac Uncertain Terms (Neizvjesnosti). Clare je dosad napisala osam romana. Sitna zadovoljstva objavila je nakon deset godina stanke i roman je odmah postao hit zahvaljujući usmenoj predaji te je izabran za predstavljanje na televizijskom programu „Between the Covers (Između korica)“ BBC-a 2 i radijskom programu BBC Radio 4 „Book at Bedtime (Knjiga za krevet)“, a ušla je i u širi izbor za književnu nagradu za spisateljice Women’s Prize.
Posljednja kraljica, Chitra Banerjee Divakaruni
Roman Posljednja kraljica američke spisateljice rođene u Indiji, Chitre Banerjee Divakaruni, predstavlja fascinantnu životnu priču Jindan, posljednje kraljice indijskih Sikha. Ova epska priča temeljena na stvarnim događajima prati život Jindan, koja se uzdiže iz puka do dvora te postaje moćna vladarica suočena s prijetnjama Britanskog imperija. Divakaruni majstorski pripovijeda priču o hrabrosti, ljubavi, odanosti i borbi za naslijeđe.
Chitra Banerjee Divakaruni, nagrađivana spisateljica i pjesnikinja, rođena je u Indiji, a njezini radovi istražuju život u Indiji, useljeništvo, povijest i mit. Njezina sposobnost stvaranja živopisnih svjetova i snažnih likova čini je iznimno važnom autoricom koja donosi duboke uvide u ljudsku prirodu i povijest. Posljednja kraljica postaje ne samo priča o prošlosti već i inspiracija za suvremeno doba.
Ovo je najprodavanija knjiga u Indiji i pobjednica natjecanja za najbolje djelo fikcije u izboru Times od India 2022.
Veličanstvena ljubavna priča kralja i pučanke, priča o odanosti i izdaji, moćna priča o neraskidivoj povezanosti majke i sina, te nadahnuće za moderno doba, roman Posljednja kraljica američke spisateljice rođene u Indiji Chitre Banerjee Divakaruni vraća u život jednu od najhrabrijih žena devetnaestog stoljeća čija je životna priča jednostavno morala izaći na svjetlo dana. Roman je s engleskoga prevela Ira Martinović.
Naslovi Biblioteke Irida unutar svojih korica nose majstorsku naraciju koja nudi fascinantno putovanje i neponovljiv doživljaj. Ukratko, pred vama su idealni božićni darovi za sve ljubiteljice i ljubitelje dobroga štiva.
Fotografije: Unsplash, Petrine knjige
