TV serijal AHA! dolazi svome kraju i danas možete pogledati posljednju epizodu ove znanstveno-putopisne dokumentarne serije.
Posljednja epizoda tv dokumentarne serije AHA! vodi nas u Kopenhagen gdje upoznajemo Ivu Ridjan Skov koja će nam u epizodi otkriti mnogo zanimljivih stvari. No, prije nego krenemo gledati epizodu, pročitajte što nam je znanstvenica u intervjuu otkrila i dobro se pripremite za večerašnje gledanje!
AHA!: Iva Ridjan Skov
Kako ste nakon završenog studija strojarstva završili u području obnovljivih izvora energije? Što im je zajedničko, ako imaju nešto?
Već za vrijeme studija sam učila o obnovljivim izvorima energije, modelirala obnovljive energetske sustave te proračunavala investicije u vjetroelektrane i solarne elektrane. Postoji nekakva zabluda da strojarstvo nema poveznicu s obnovljivim izvorima energije. Već desetljećima se na Fakultetu strojarstva i brodogradnje (FSB) uči o obnovljivim izvorima, dizajn, konstrukcije, materijali, dinamika fluida, integracija obnovljivih izvora u energetske sustave, lista se nastavlja. Bez strojarki i strojara gotovo pa nema projekata obnovljivih izvora energije. Diljem svijeta već postoje posvećeni studiji strojarstvo i obnovljivi izvori energije, pa tako i u Šibeniku postoji Studijski program Energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora razvijen u suradnju FSB-a i FER-a.
Vjerojatno nije isto biti znanstvenica u Hrvatskoj i nekoj drugoj stranoj zemlji. (vjerojatno puno razlika i različitosti) Po čemu je Danska drugačija, bolja ili lošija naspram Hrvatske u kontekstu razvoja i bavljenja znanošću??
Uvjeti u svim zemljama su različiti, svugdje ima prednosti i nedostataka. Danska ulaže 2% BDP u istraživanje i razvoj, iako je to značajno više nego u Hrvatskoj, susjedna Švedska ulaže više. Mislim da je glavna razlika između Hrvatske i Danske što je napredovanje u znanosti potpomognuto drugačijom strukturom. Doktorati su isključivo financirani vanjskim projektima u trajanju od tri godine i većina pozicija, barem na mojem sveučilištu, je financirana iako djelomično istraživačkim projektima. Veći je protok ljudi te je konkurencija jaka, jer je prvi ugovor na neodređeno koji akademik može dobiti zvanje izvanrednog profesora. Doduše, veliki je problem pronaći i, u konačnici, zadržati kvalitetne ljude, jer su plaće u privredi više, a prilika je mnogo.
Možete li nam objasniti, što je zapravo obnovljiva energija i što znači energetska tranzicija?
Obnovljivi izvori energije (energija vjetra, sunčeva energija, geotermalna i hidro- energija, energija iz biomase itd.) su prirodni izvori energije koji se obnavljaju većom brzinom nego se troše i služe kao zamjena za fosilne izvore te pri tome smanjuju emisije stakleničkih plinova, unaprjeđuju sigurnost te diversifikaciju opskrbe energijom. Energetska tranzicija je kompleksna tranzicija koja uključuje povećanje korištenja i razvoj obnovljivih izvora energije, povećanje energetske učinkovitosti i kvalitete gospodarenja energije, razvoj tržišta energije te obrazovanje i kontinuiranu informiranost građana o primjeni energetske tranzicije.
Kakav izgleda Vaš život, jedan uobičajen dan u Kopenhagenu i uklapa li se u njega proizvodnja/korištenje obnovljive energije? Ako da, bi li primjer iz svakodnevnog života mogao biti realiziran i inkorporiran u svakodnevni život u Hrvatskoj?
Uobičajen dan za mene je rano ustajanje, odlazak u ured biciklom, sastanci, rad na projektima ili držanje predavanja, odlazak po moje cure u vrtić, večera i spavanje. Jedan vrlo klasičan dan obitelji s malom djecom. Korištenje obnovljive energije je gotovo nemoguće izbjeći u Danskoj zbog visokog udjela obnovljivih izvora energije. Već 2020. skoro 80% sustava daljinskog grijanja, koji pokriva čitav Kopenhagen, je bilo CO2 neutralno. Također, moguće je odabrati opskrbljivača električne energije samo s obnovljivim izvorima. Međutim energetska tranzicija uključuje i razvoj prometnog sektora i umanjivanje potreba za gorivima. U Kopenhagenu ima više od 600.000 bicikala te skoro 400 km biciklističkih staza. Biciklom se obavlja 44% svih putovanja na posao i u obrazovne institucije. Ministri imaju rezervirana parkirna mjesta za bicikle. U Kopenhagenu je neobično ako voziš auto, bilo bi lijepo jednom vidjeti to i u Zagrebu.
Kakav, koji je to danski recept za sretan život, što je hygge, što je friluftsliv? I ima li još takvih danskih recepata, koji su?
Lakše je biti sretan u uređenijoj državi s funkcionalnom, brzom birokracijom i plaćama koje ti omogućavaju normalan život, nego u nekom potpuno suprotnom okruženju. Hygge je teško definirati, jer predstavlja atmosferu i osjećaj, a samim time nešto neopipljivo. Cijenjenje i zahvalnost jednostavnih životnih radosti, uživanje u sadašnjosti i okruženju oko sebe. Danci vole boravak i aktivnosti na svježem zraku, bez obzira na vremenske uvjete ili kako oni kažu – nema lošeg vremena samo neodgovarajuće odjeće. Djeca u vrtiću su u pravilu svaki dan vani, a postoje i „šumski vrtići“ koji svako jutro vode djecu autobusima na izlete. Jantelov je također dio danske kulture koja cijeni jednakost, jedinstvo i kolektivne uspjehe.
Kako vidite ljudsku budućnost? Što će biti dobro, a što loše u njoj?
Ne preostaje mi ništa drugo nego biti pozitivna kada govorimo o budućnosti. Kao majka dvoje male djece, znanstvenica koja se bavi obnovljivim izvorima energije i zelenom tranzicijom samo se mogu nadati da ćemo zajedničkim radom, istraživanjima, inovacijama te pametnim i pravovremenim ulaganjima u obnovljive izvore i održivi razvoj, omogućiti sljedećim generacijama lijepu budućnost. Da citiram jednog kolegu, imali smo uspješnu misiju slanja čovjeka na mjesec, sljedeća misija je zadržati čovjeka na kugli zemaljskoj.
Autorice serije Tamara Babun i Una Radić iz zagrebačke produkcijske kuće Wolfgang&Dolly stvorile su seriju kojom su široj publici, a posebno mladima, željele na razumljiv, pitak i motivirajući način približiti znanost i istraživače iz Hrvatske koji su svoje karijere nastavili graditi u inozemstvu, a koji djeluju u raznim područjima znanosti. Kroz četiri epizode serije “AHA!” putujemo u Boston, Hamburg, Erlangen, Nürnberg i Kopenhagen gdje nas redom dočekuju znanstvenici; Dražen Prelec, Nedjeljka Žagar, Ana-Sunčana Smith te Iva Ridjan Skov. Ivan Đuričić je domaćin serije „AHA!“, znanstvenicima postavlja sva ona pitanja koja bismo im mi kao gledatelji mogli postaviti te nam tako približava područja njihovih djelovanja, ali i upoznaje s gradovima i državama u kojima žive.
Ovu, posljednju epizodu možete danas pogledati na Prvom programu Hrvatske televizije u 20:15 sati, a sve će epizode biti dostupne za gledanje i nakon završetka emitiranja na HRTi usluzi.
