Za tjedan dana, sljedeći petak, 10. veljače, u Tehničkom muzeju Nikola Tesla za javnost će se otvoriti izložba koja samim svojim opisom već mnoge potiče na reakciju. Naime projekt “Digitalna umjetnost u Hrvatskoj 1968. – 1984.” obuhvaća izložbu, knjigu (hrvatsko izdanje 2020., englesko izdanje 2022.) i web stranicu.
Digitalna umjetnost u Hrvatskoj 1968. – 1984.
U Tehničkom muzeju posjetitelji će se moći upoznati s primjerima rane digitalne umjetnosti, nešto što stvarno nemamo prilike često (ili uopće!) vidjeti ili učiti o tome. Kriterij za odabir radova svih zastupljenih djela rane digitalne umjetnosti u ovom projektu jest taj da je u barem jednom dijelu radnog procesa radova nastalih do 1984. upotrijebljena digitalna tehnologija.
Zanimljivost izložbe i projekta jest to da kako nisu bili dostupni nijedan tekst ili bilo koja druga vrsta dokumenta na tu temu, istraživanje je započelo od nule, prikupljajući informacije i povezujući nalaze. Imajmo na umu da su se računala počela upotrebljavati u vizualnoj umjetnosti početkom 1960-ih, prvo u Zapadnoj Njemačkoj i SAD-u. Od 1960-ih digitalna umjetnost kretala se u valovima unutar i izvan domene interesa mainstream suvremene umjetnosti, koja je od 1980-ih kanonizirala uglavnom konceptualnu umjetnost i pritom isključivala ostale diskurse. Od 1990-ih digitalna umjetnost promatra se u kontekstu medijske umjetnosti i medijske kulture, kao otvoreno područje prakse i kritičke teorije koja djeluje na tankoj liniji između likovne i multimedijalne umjetnosti, znanosti, tehnologije te društvenog i političkog aktivizma. Pokušaji kanoniziranja medijske umjetnosti počinju tek u 21. stoljeću. Tako ističe autor u opisnom tekstu izložbe i projekta.
Ovaj projekt prvi je pokušaj mapiranja primjene digitalnih tehnologija u umjetnosti u Hrvatskoj od 1968. do 1984., godina koje su odabrane iz više razloga. 1968. je godina promjene društva, studentskih protesta koji su započeli u Parizu i proširili se Europom i SAD-om. To je godina kada se u Londonu otvorila izložba “Cybernetic Serendipity”, prva u nizu velikih izložbi o računalnoj umjetnosti i kibernetici. Dan nakon otvaranja izložbe u Londonu, u Zagrebu je otvorena izložba “Kompjuteri i vizualna istraživanja”, kao početak izložbe Tendencije 4 (1968.–1969.), gdje su prvi put izloženi digitalni radovi hrvatskih umjetnika. Također su te godine 20. kolovoza tenkovi članica Varšavskog pakta ušli su u Čehoslovačku kako bi vojnom agresijom zaustavili ekonomske, društvene i političke promjene u toj zemlji, Praško proljeće. 1984. je orvelovska godina. Tema Orwellova romana iskorištena je tada 1984. godine i za promociju novog osobnog računala Apple Macintosh s porukom protiv totalitarizma. Na TV reklami koju je režirao Ridley Scott, nakon uprizorene scene iz romana “1984” pojavljuje se tekst “On January 24th, Apple Computer will intoduce Macintosh. And you will see why 1984 will not be like ‘1984’”.
Uz izložbu ide i opsežna knjiga, primjerak koji bi svaka ozbiljna kućna kulturna i umjetnička biblioteka trebala imati. Više o projektu možete saznati na linku.
Kustos izložbe, autor knjige i urednik mrežne stranice je Darko Fritz. Uz dokumentaciju o Novim tendencijama izložba predstavlja radove sljedećih autora: Vladimir Bonačić, bcd – CyberneticArt team (Vladimir Bonačić, Miroljub Cimerman, Dunja Donassy), Vlatko Čerić, Miljenko Horvat, Tomislav Mikulić, Andrija Mutnjaković, Velimir Neidhardt i Damir Boras, Nikola Tanhofer, Nikola Šerman i Vilko Žiljak.
Fotografije: promo
