Trend urbanih džungli već godinama ne jenjava. Interijeri dupkom ispunjeni biljkama estetski su privlačni, zrače nekom posebnom dozom mira i spajaju nas s prirodom čak i ako živimo usred velikih i užurbanih gradova. Iako zagriženi ljubitelji biljaka rado “usvajaju” sve što je zeleno, s vremena na vrijeme na polju trendova možemo uočiti da u interijerima prednjače specifične vrste. Pratite li Instagram profile posvećene uzgoju biljaka, tada ste sigurno uočili trend sobnih palmi. Svoju popularnost vjerojatno duguju asocijaciji na tropsku klimu, plaže i godišnje odmore što nam pruža osjećaj sklada i spokoja te nas podsvjesno umiruje. No, kako se o palmama brinuti u zatvorenim prostorima? Za odgovore smo pitali Tomislava Štrkalja i Leona Božića iz Dnevne doze biljaka.
Palme su jedna velika skupina biljaka koja sadrži oko 2.600 vrsta u otprilike 180 rodova. To se relativno često mijenja pa nećemo precizirati u točnu broju. Unutar te skupine palmi postoje stvarno razne palme, od malenih do velikih. Neke su puzajuće (naslanjaju se na drugo stablo u prirodi), neke grmolike, a neke rastu u obliku stabla s izraženim deblom. Što se tiče lakoće održavanja, palme ne bismo smjestili u najjednostavnije biljke jer velik broj traži kvalitetnu rasvjetu, visoku vlagu zraka i umjereno zalijevanje, a pritom su dosta osjetljive na nametnike.
Kad pričamo o sobnim palmama, najčešće pričamo o palmama Howea, Dypsis i Chamaedorea. Od njih je Dypsis (nazivaju ga još Areca) najosjetljiviji i najpodložniji nametnicima te ga predlažemo samo osobama koje su iskusne s palmama i mogu udovoljiti svim zahtjevima koje ima Dypsis – puno indirektnog svjetla, umjereno zalijevanje i visoka vlaga u zraku. Prepoznatljiv je po žutim stapkama.
Chamaedorea je palma manjeg rasta pa je zgodna za male tegle koje se mogu držati na stolovima i policama, a dosta je čvrsta i relativno lagana za održavanje. Kao i druge palme, također voli puno indirektne svjetlosti, ali nije toliko osjetljiva na nisku vlagu zraka kao što je Dypsis.
Howea (nazivaju je još Kentia) je nekako između te dvije palme po zahtjevnosti i dobro se nosi s raznim tipovima interijera. Voli što veću zračnu vlagu, ali tolerira i nešto nižu vlagu. Također joj treba osigurati puno indirektnog svjetla i umjereno zalijevanje, a podložna je nametnicima pa je treba redovito provjeravati, kao i Dypsis.
Ljudi mnoge biljke nazivaju palmama jer ih rastom podsjećaju na palmu. Tako se palmama naziva Cycas revoluta (cikas), Nolina recurvata (slonova noga), Yucca gigantea (juka) i neke dracene, ali i mnoge druge biljke. Ovo nije ništa strašno jer svi nešto nepoznato volimo asocirati s nečim poznatim, ali dobro je proučiti održavanje bilo koje biljke koju imamo. Većina palmi uživa kad ih se uzgaja u vanjskim uvjetima, a postoje neke palme koje mogu prezimiti čak i u kontinentalnoj Hrvatskoj pod uvjetom da zime nisu preoštre, a to su Phoenix canariensis, Trachycarpus fortunei, Butia capitata i Sabal minor.
Oni koji žive u toplijim dijelovima Hrvatske mogu na svojim balkonima ili u dvorištima uzgajati razne palme i to bez straha od mraza i lošeg vremena. Jedna od njih je Phoenix dactylifera ili palma datulja čiji plod su jestive datulje, a bitno je da su zaštićene od bure. Možda najpoznatije palme u cijeloj Hrvatskoj su palme sa splitske Rive koje su tamo došle prije više od 100 godina. Među njima su i datulje, neke od njih su i jestive.
Bitno je za spomenuti da je u ljeto prošle godine BBC prenio vijest da izumiranje prijeti više od pola vrsta palmi na svijetu i to zbog uništavanja okoliša i uništavanja samih palmi zbog različitih svrha.
Foto: Unsplash, Pexels
