Shadow work journal najnoviji je trend na društvenim mrežama. No, ovaj put se ne radi o suludim naputcima kako se odijevati ili kako izgledati. Shadow work povezuje se s unutarnjim radom na sebi, na svojoj sjeni, nešto poput terapija sa psihologom.
Jeste li primijetili da vam na ‘For you’ stranici konstantno iskaču videi s pomalo neuobičajenim pitanjima, tipa “Kada si se posljednji put osjećala odbačeno” ili “Što je self love za tebe”. Ova pitanja samo su dio novog trenda koji kola društvenim mrežama, a o njegovoj popularnosti govore i nevjerojatne brojke koje pokazuju da je ovaj pojam pretraživan na Tik Toku čak više od bilijun puta.
Video kreatori na Tik toku putem ovakvih videa dijele svoja iskustva o učenju kako zavoljeti i prihvatiti sebe na dubljoj razini i kako analizirati i razumjeti svoje emocije na zdrav način. Vođenje ovakvog tipa dnevnika postalo je popularno zbog dostupnosti metode, jer, kao što pretpostavljate, potrebna vam je samo kemijska i papir ili neka bilježnica koja će predstavljati dnevnik.
O Shadow work journalu i njegovim prednostima razgovarali smo i s Jelenom Ćubelić, diplomiranom psihologicom i osnivačicom platforme PSYCRO.
Što je shadow work journal?
Shadow work bi u slobodnom prijevodu mogli shvatiti i kao rad sa sjenama, a cijela priča ovog koncepta rada na boljitku sebe započeo je švicarski psihijatar i psihoanalitičar Carl Jung. On je smatrao da svaka osoba ima neosviještene aspekte ličnosti koje su često potiskivane ili negirane, a samo radom na sebi i otkrivanjem tih dijelova osoba može postati cjelovita i sklopiti mir sama sa sobom.
“Ovaj proces se može obaviti kroz različite metode, kao što su terapija, dnevnik ili meditacija. Suočavanje sa sjenama ili nesvjesnim dijelovima sebe važno je iz razloga što se osoba na taj način suočava sa svojim traumama, strahovima i negativnim emocijama koje su povezane s arhetipovima. To omogućuje osobi da se osvijesti o tome kako ti dijelovi sebe utječu na njezin život i danas, te kako ih integrirati i riješiti ih se. Kao posljedicu, to može dovesti do poboljšanja odnosa i ponašanja, te konačno života u većem miru i svijesti. Kako poznata Jungova izjava kaže: Sve dok ne osvijestite svoje nesvjesno, ono će usmjeravati vaš život, a vi ćete to zvati sudbinom”, objasnila nam je Jelena.
Svrha ovog procesa je, kao što nam je otkrila psihologica stjecanje svijesti kakav utjecaj mogu imati nesvjesni dijelovi ili naše sjene iz djetinjstva na naše odnose i ponašanje.
“Suočavanjem s tim dijelovima sebe kroz proces rada sa sjenama stječe se prije svega svijest o tome kako ti dijelovi utječu na naš život danas te za radi na tome. Međutim, svaka osoba je jedinstvena i ne postoji jedinstveni odgovor na pitanje može li se živjeti u miru ako se ne suoči sa sjenama iz djetinjstva. Nekome može biti potreban dugoročni rad kako bi osjećao mir, dok druga osoba možda neće ni osjetiti potrebu za tim radom. Psihološki gledano, osobe koje su prošle kroz teška traumatska iskustva ili koje su se suočile s dugotrajnim negativnim emocijama ili ponašanjima te koje se osjećaju blokirano u svojim odnosima i ciljevima, vjerojatno će imati koristi od rada sa sjenama. Što se tiče onih koji se ne suočavaju sa sjenama, oni mogu živjeti u relativnom miru, međutim, to ne znači da su osnaženi za suočavanje sa situacijama koje su povezane sa sjenama iz prošlosti ili da su sposobni raditi na potencijalnim ograničenjima u svom životu povezanim s tim dijelovima sebe”.
Suočavanje s emocijama
Prilikom rada na sebi i prisjećanje nekih događaja iz djetinjstva može doći do izazivanje osjećaja koje ne volimo proživljavati, poput ljutnje ili tuge što može biti vrlo iscrpno za osobu posebice ako sama, bez nečije pomoći radi na otkrivanju sebe.
“Važno je naučiti izražavati negativne emocije na konstruktivan način, umjesto da ih se potiskuje. To može uključivati pisanje o njima u dnevnik, razgovor s prijateljem ili članom obitelji ili pak korištenje kreativnih metoda kao što su slikanje ili glazbeno stvaranje. Potrebno je da osoba razumije svoje emocije, zašto se pojavljuju i kako su povezane s događajima iz djetinjstva. Svakodnevno prakticiranje nekih od tehnika relaksacije kao što su abdominalno disanje i progresivna mišićna relaksacija, kao i mindfulness može pomoći u suočavanju s negativnim emocijama i opuštanju živčanog sustava”, istaknula je psihologica.
Ćubelić nam je objasnila da mindfulness uključuje svjesno opažanje i prihvaćanje trenutnih osjećaja, bez pokušaja da se promijene ili potisnu. Također je istaknula važnost podrške, jer proces rada na sebi može biti izrazito teško za osobu. No, ako nemate podršku prijatelja i obitelji možete se pridružiti i online grupama i zajednicama u kojima ljudi dijele svoja iskustva. No, ako i to nije prava opcija za vas i osjećate se preopterećeno, razmislite o pronalasku stručne podrške koja će vam pomoći da se suočite sa svojim sjenama što bezbolnije.
Koja si pitanja postaviti?
Tik tok, ali i google pretraživači vrve raznim ‘promptsima’ koji sugeriraju koja si pitanja morate postaviti, od onih banalnijih do dubljih pitanja o čijim bi odgovorima trebali malo više promisliti. Da bi vam početak rada na sebi bio što jednostavniji, zamolili smo psihologicu da nam izdvoji nekoliko pitanja koja su po njoj dobar početak.
- Koje su moje životne vrijednosti i ciljevi?
- Koje su moje najveće snage, a koje su moje slabosti?
- Što me ograničava u životu?
- Kako se manifestiraju moje negativne emocije u odnosima i ponašanju?
- Koje su moja najveća traumatska iskustva iz prošlosti i kako se odražavaju na moj sadašnji život?
- Kako se osjećam vezano uz sebe i kako bih se želio/la se osjećati?
- Kako se odnosim prema drugima i kako bih želio/la se odnositi prema drugima?
- Kako se odnosim prema svom tijelu i kako bih želio/la se odnositi prema svom tijelu?
- Koju emociju najviše pokušavam izbjeći?
- Je li moj unutarnji glas ljubazan ili kritičan?
- Je li moj unutarnji glas doista moj? Utječu li drugi ljudi na njega?
- Kada sam zadnji put bila razočarana? Ima li smisla da ste se tako osjećam?
“Ova pitanja mogu pomoći u osvještavanju sebe, boljem razumijevanju sebe i početku rada na sebi. Važno je imati na umu da se proces otkrivanja sebe ne završava, ne težimo nekom krajnjem cilju već gledamo na to kao cjeloživotni proces i putovanje kojim koračamo”.
Moramo priznati da sve navedeno o radu na sebi i shadow work journalima zvuči pomalo zastrašujuće, no otkrivanje i upoznavanje sebe nosi mnoge prednosti, jer analiza i razumijevanje zašto u određenim situacijama osjećamo tugu, a u drugima sreću i zašto reagiramo na određeni način može samo donijeti dobrobitosti našem mentalnom zdravlju.
