Premda čovječanstvo sve donedavno nije uviđalo negativne učinke umjetnih izvora svjetlosti, svjetlosno onečišćenje danas je globalni problem. Suviše intenzivna rasvjeta kao i nepotrebno raspršivanje svjetlosti posebice su vidljivi u urbanim sredinama u kojima je noćno nebo osvijetljeno s bezbroj različitih svjetala. Osim nemogućnosti da uživamo u pogledu na nebesku tamu posutu zvijezdama, dokazano je da svjetlosno onečišćenje ima i čitav niz nepovoljnih učinaka, od onih ekonomskih koji se odnose na prekomjernu potrošnju električne energije, preko negativnih utjecaja na biljni i životinjski svijet pa sve do remećenja biološkog ritma i štetnog učinka na zdravstveno stanje ljudi.
Mnogi svjetski gradovi već neko vrijeme ulažu u razvoj “pametne” javne rasvjete kako bi čim više smanjili nepotrebno raspršivanje svjetlosti, bilo da isto postižu posebnim dizajnom uličnih svjetiljki ili pak posebno kreiranim sustavima koji reguliraju njezin intenzitet. No, čini se da je znanost sada otišla i korak dalje. Inženjeri s MIT-a razvili su poseban sustav osvjetljavanja koristeći biljke. Ugrađujući posebne nanočestice u lišće kreirali su biljku koja emitira svjetlost, a koja se može puniti pomoću svjetlećih dioda (LED). Izum svjetlećih biljaka, doduše, tek je u povojima. No, otkako je, 2017. godine, testiranje prve generacije svjetlećih biljaka započelo, postignut je značajan napredak. Danas se svjetleće biljke pune deset sekundi i svijetle punim sjajem nekoliko minuta, nakon čega se mogu iznova napuniti, a svjetlost koju emitiraju nježna je i ambijentalna, kao stvorena za gradske parkove i trgove.
Svjetleće biljke za proizvodnju svjetlosti koriste nanočestice koje sadrže enzim luciferazu, isti enzim koji pronalazimo u krijesnicama, a miješanje funkcionalnih nanočestica u biljkama predstavlja ogroman korak za napredak znanosti, posebno u nanobionici biljaka. Istraživanje je doguralo toliko daleko da je trenutno u fazi u kojoj su znanstvenici otkrili i kako biljka može pohranjivati svjetlost i otpuštati je postepeno tijekom vremena. Nakon izloženosti LED-u od samo deset sekundi, biljke mogu emitirati svjetlost gotovo sat vremena, no već nakon samo pet minuta ona počinje slabiti. Tome unatoč, čini se kako ta sjajna ideja ipak ima potencijala da se razvije u nešto što ćemo jednom zbilja koristiti. Svoja istraživanja tim je predstavio na eksperimentalnoj izložbi 2019. godine u Smithsonian institutu za dizajn. “Izložba je predstavila viziju budućnosti u kojoj rasvjetna infrastruktura iz živih biljaka može biti sastavni dio prostora u kojima živimo i radimo”, objasnila je Sheila Kennedy, profesorica s MIT-a, te dodala: “Biljke bi mogle biti polazište napredne tehnologije i zamijeniti našu trenutnu neodrživu urbanu električnu mrežu rasvjete na korist svih vrsta, uključujući čovjeka.” Budućnost zbilja izgleda svijetlo.
Foto: Creative Commons, Pexels
