Sveučilišna bolnica u Blatu u Zagrebu bila je po složenosti, opsegu i načinu izvođenja jedan od najvećih i najsloženijih pothvata u povijesti Zagreba i Hrvatske.
Osnovni izvor sredstava za financiranje gradnje bio je samodoprinos radnih ljudi i građana. Prvi je izglasan na referendumu 14. studenog 1982. Građani Zagreba velikom su većinom prihvatili izdvajanje od 1,5 posto osobnih dohodaka i drugih osobnih primanja u idućih pet godina, od 1. siječnja 1983. do 31. prosinca 1987. Drugi samodoprinos izglasan je na referendumu 15. studenog 1987. i trajao je od 1. siječnja 1988. do 31. prosinca 1992.
Dani Sveučilišne bolnice Zagreb
Preko 400.000 zaposlenih građana Zagreba je 10 godina plaćalo samodoprinos za bolnicu koja nikad nije dovršena i ne služi svojoj zdravstvenoj namjeni.
Sudbina tog projekta i dalje nije poznata, iako je tijekom 2019. angažirano 40 milijuna kuna u pripremi analize o mogućoj budućnosti bolnice, a svakako je dodatno aktualizirana pandemijom koronavirusa i potresom 22. ožujka u kojem su teško oštećene stare zagrebačke bolnice, dok ona u Blatu, građena novcem građana i spremna da izdrži potres magnitude 9 po Richteru, umjesto pružanja zdravstvene sigurnosti, sablasno propada.
Točno 35 godina od početka gradnje, 11. svibnja 2020., otvorena je izložba neobičnog naziva “U osnivanju u likvidaciji”. U Muzeju suvremene umjetnosti u Zagrebu izloženo je obilje dokumentacije, fotografija, službenih dokumenata, propagandnih i video materijala te izvoda iz nekoliko stotina novinskih članaka koje je o nedovršenoj Sveučilišnoj bolnici u Blatu u Zagrebu prikupio umjetnički kolektiv Montažstroj. Ta arhivska građa nastala je u sklopu višegodišnjeg interdisciplinarnog projekta “Nedovršeno” te ilustrira povijest bolnice od njenih početaka do ovih dana. Iako nam izložba nije dala odgovor na pitanje – zašto je projekt propao, isti će nam pokušati dati dokumentarni film koji se paralelno snima.
Kao dio nastavaka aktivnosti u istom projektu, na dan 14. studenog 2022. kad se obilježava 40 godina od prvog referenduma, održat će se javna tribina ispred nikad dovršene Sveučilišne bolnice u zagrebačkom Blatu, na kojoj će se još jednom postaviti važna pitanja, i ukazati na propadanje onog što se nazivalo “tvornica zdravlja za 21. stoljeće”: Reflektira li se u razbijenim staklima nikad dovršene Sveučilišne bolniMontažstroje u zagrebačkom Blatu i propast društva i politike koji su odustali?; Zašto su radovi obustavljeni; Zašto radovi nisu nastavljeni i kakvi su planovi za budućnost?; Postoji li još uvijek koncept javnog zdravstva ili je ono žrtva vlastite liberalizacije na štetu građana?
Taj dan održat će se kao Dan Sveučilišne bolnice Zagreb i obilježit će 40 godina od referenduma za “projekt stoljeća”. Obilježavanje će se održati kroz nekoliko akcija: objave do sada prikupljene građe u projektu “Nedovršeno” u čijem je sklopu ostvareno više umjetničkih radova; “Obustava radova” iz 2015., “Nastavak radova” iz 2015., “Susreti” iz 2019., “Zoba” iz 2019. te izložba “U osnivanju u likvidaciji” iz 2020.u Muzeju suvremene umjetnosti. U projektu kroz niz godina sudjeluju građani Zagreba, stručnjaci iz područja zdravstva, medicine, politike, građevine, ekonomije, novinarstva i drugi. Održat će se radionice s akterima programa i građanima 12. i 13. studenog te vođeni obilasci po građevinskom kosturu bolnice veličine 222.000 kvadratnih metara, pod stručnim/umjetničkim vodstvom Boruta Šeparovića, koji je godinama sakupljao arhivu i tražio svjedoke kako bi napravio vremeplov koji će svjedočiti, ne samo o tom projektu, već i o cijelom razdoblju tranzicije. Za kraj obilježavanja održat će se 14. studenog tribina za javnost “Sveučilišna bolnica – poklon generacijama” na kojoj će sudjelovati predstavnici nadležnog ministarstva, predstavnici Grada Zagreba, predstavnici pacijenata (KUZ) i predstavnici lokalne zajednice, građani. Detalje tribini Dana Sveučilišne bolnice Zagreb možete naći ovdje.
