Istraživači s Harvarda detektirali su tipove ljudi s kojima je teško raditi. Amy Gallo, na temelju tih informacija, napisala je knjigu “Getting Along” koja je došla u prodaju u rujnu i ubrzo postala bestseller
Raditi s ljudima koji donose određene frustracije na posao jednostavno je dio života. Ne možete pobjeći od toga, gdje god bili, u kojoj god industriji ili kompaniji radili. Ali također ne morate oko toga previše razbijati glavu niti se stresirati kao da nemate drugu opciju ili ste stjerani u kut. Njihove frustracije nisu vaša borba, a ujedno, za nošenje s njima, ipak postoje određeni načini. Tih načina i savjeta, prepuna je knjiga “Getting Along” izdana u rujnu, koju je Fortune proglasio jednom od top knjiga koje morate pročitati do kraja godine.
Pri pisanju knjige, autorica Amy Gallo, inače novinarka na Harvard Business Review i voditeljica njihova podcasta, poslužila se nedavnim Harvard istraživanjem kako bi detektirala najčešće tipove ljudi s kojima je teško raditi te donijela savjete kako se s njima nositi. U nastavku donosimo one koje je odabrala kao šest najčešćih a među njima je stavila pasivno agresivne na prvo mjesto, za što donosimo i skraćene savjete iz knjige kako s njima komunicirati!
-
Pasivno agresivni
Najgori tip kolege ali nažalost i najčešći. Samo naizgled će se prilagođavati potrebama drugih, dok će u međuvremenu potiho pružati snažan otpor da stvari zaista i idu po planu, istovremeno se ne izjašnjavajući o svojim razlozima. Također će koristiti indirektne metode da vokaliziraju svoje osjećaje i misli, ali njihove intencije nikad neće biti potpuno jasne.
-
Nesigurni šef
Ovdje se može raditi o mikromenadžeru koji vas tjera u kut neprestanim propitkivanjem ili o paranoičnom “uplitaču” koji ulijeće u zadnji trem i tjera vas da preispitujete svaki svoj korak i odluku. Može se čak raditi i o osobi koja će namjerno opstruirati vaše šanse za napredak u karijeri ako vas doživljava kao prijetnju.
-
Pesimist
Ono što mu i ime govori – uvijek na stvari gleda pesimistično i ukazuje na milijun načina kako nešto može propasti. Nekad se čini da nikad nemaju nešto pozitivno za reći.
-
Žrtva
“Podtip” pesimiste, kolegica ili kolega koji misli da svi imaju nešto protiv njega i da ga žele uništiti. Istovremeno nikad ne preuzimaju odgovornost za svoje ponašanje i odluke. Također su najbrži u upiranju prsta u druge kad stvari krenu loše.
-
The Know-It-All
Takozvani sveznalice uvjereni su da su najpametnije osobe u prostoriji, pokušavaju uvijek staviti pažnju na sebe i ne libe se prekidati druge. Vole vas uvjeravati da je sve ono što je njihova ideja i mišljenje točno čak i kad su potpuno u krivu.
-
Mučitelj
Ovo su pojedinci za koje ne možete reći da se nisu namučili doći gdje jesu, i pritom su vrlo vjerojatno morali napraviti neke žrtve putem, no umjesto da drugima pomažu, odlučili su mučiti one ispod njih. Može biti neki stariji kolega ili kolegica za koje ste mislili da će vam biti mentor(ica) ali se ispostavila osobom koja vam zagorčava život.
Kako se nositi s pasivno-agresivnim ponašanjem kolega na poslu
“Pasivna agresija jedno je od najfrustrirajućih ponašanja koje viđam u uredima jer ju je jako teško odrediti i na kraju popraviti.” kaže Amy Gallo i donosi savjete koje možete upotrijebiti kako biste potaknuli svog kolegu da komunicira s vama na produktivniji i jednostavniji način.
- Nemojte ih etiketirati kao “pasivno-agresivne”.
“Prestani biti tako pasivno agresivan!” je fraza koja će samo pogoršati stvari. Bila bih šokirana kada bi kolege rekli: “Da, u pravu si. prestat ću.” Vjerojatnije je da bi ih ovaj zahtjev još više razljutio i stavio u obrambenu poziciju, što bi zaustavilo bilo kakvu pozitivnu komunikaciju.
- Usredotočite se na sadržaj, a ne na način na koji ga komuniciraju
Prije nego što reagirate na pasivno agresivni komentar, zapitajte se: Koja je temeljna ideja koju pokušavaju prenijeti? Misle li da način na koji vodite projekt ne funkcionira? Ili se ne slažu s ciljevima tima? Ako se možete usredotočiti na stvarnu zabrinutost ili pitanje skriveno ispod tog zlobnog komentara, možete pronaći način rješavanja stvarnog problema na način koji odgovara svima.
- Shvatite do čega je drugoj osobi stalo.
Naravno, možda još uvijek ne razumijete u potpunosti što vaš kolega želi. Ali provedite neko vrijeme razmišljajući o mogućim objašnjenjima. Kao i tijekom pregovora, procijenite interese druge osobe. Što ih briga? Što žele postići? Zatim napravite ono što profesorica psihologije Gabrielle Adams naziva “testiranjem hipoteza”: pitajte – s poštovanjem i bez osude – o tome što se događa. Mogli biste reći: “Primijetila sam da ne odgovarate na moje mailove. Nešto nije u redu?”
- Skrenite pozornost na ono što se događa.
Uz ovu taktiku, najbolje je držati se činjenica – stvari koje sigurno znate – bez emocija ili pretjerivanja. Na primjer: “Rekli ste da želite pomoći u ovom projektu, a niste se pridružili na tri sastanka koja smo do sada imali. Također niste odgovorili na e-mail koji sam poslala prošli tjedan o sljedećim koracima.” Zatim objasnite kako su njihovi postupci utjecali na vas: “Razočaran sam i pod stresom jer nisam u stanju sam obaviti sav posao, a nadao sam se vašoj pomoći.” Na kraju, za njih najnezgodniji pristup a za vas najbolji – uputite jednostavan i direktan zahtjev. “Ako ste još uvijek zainteresirani za pomoć, a nadam se da jeste, volio bih da prisustvujete sastancima. Ako ne, moram znati kako bih mogao pronaći alternativno rješenje.”
