O fenomenu i njegovoj budućnosti u obrazovnim institucijama pričaju dr. sc. Jasminka Končić, izvanredna profesorica u Zavodu za dizajn tekstila i odjeće na TTF-u, Lea Vene, teoretičarka mode, povjesničarka umjetnosti, kulturna antropologinja, članica Centra za istraživanje mode i odijevanja i vanjska suradnica na TTF-u, te Petja Zorec, asistentica na Katedri za oblikovanje tekstila i odjeće na Prirodoslovno-tehničkom fakultetu Sveučilišta u Ljubljani
Što god o njoj mislili, digitalna moda je ovdje i čini se da neće tako brzo postati samo još jedan zaboravljeni trend. Tom su se novom području unutar modne industrije brzo priključili i fakulteti diljem svijeta. Njujorški Parsons još je 2019. uveo kolegije na kojima studenti uče koristiti Clo3D, softver za kreiranje digitalne odjeće, a od nedavno iste je uveo i pariški Institut Français de la Mode. International Fashion Academy, škola za modni dizajn u Parizu, u listopadu 2021. uvela je novi diplomski studij pod nazivom Fashion Technology na kojem pripremaju studente za rad u digitalnoj sferi modne industrije i uče ih raditi s DC Suiteom, još jednim softverom za dizajn digitalne odjeće.
U našoj regiji fakulteti još nisu počeli uvoditi takve smjerove, ali i studenti i profesori sve više raspravljaju o digitalnoj sferi modnog dizajna i digitalnoj modi kao takvoj. “Digitalna moda je nedvojbeno jedan od smjerova u kojima će se moda razvijati dalje i nećemo više govoriti o njoj samo kao o trendu, već kao o sastavnom dijelu modne industrije. Svi će se brendovi morati prilagoditi novim načinima dizajniranja, proizvodnje, oglašavanje i prodavanja odjeće, bilo to fizički ili samo virtualno”, rekla nam je Petja Zorec, asistentica na Katedri za oblikovanje tekstila i odjeće na Prirodoslovno-tehničkom fakultetu Sveučilišta u Ljubljani.
Dr. sc. Jasminka Končić, izvanredna profesorica u Zavodu za dizajn tekstila i odjeće na Tekstilno-tehnološkom fakultetu u Zagrebu kaže nam da digitalnu modu vidi kao odličan suplement modi 20. stoljeća, ali naglašava da tradicionalna moda, kako je naziva, zbog nje neće nestati. “Poznajući karakter mode odijevanja, njenu zavodljivu prirodu odjevnih formi i taktilnosti materijala, teško je vjerovati da bi mogla biti u cijelosti zamijenjena digitalnom modom. No, digitalna moda zasigurno ima tendenciju razvijati se i nikako je ne vidim tek kao prolazni trend. Upravo suprotno, doživljavam je suvremenim modnim narativom koji bi mogao iznjedriti jedan sasvim neočekivano novi paralelni modni sustav. S obzirom na to da se odvija u digitalnom okruženju, digitalna moda dugoročno omogućuje pojedincu igranje i eksperimentiranje paralelnim online identitetima, nemalu primjenu u pop industriji, ekološku prihvatljivost i održivost. Ako svemu navedenome dodamo i činjenicu da digitalna moda ne podliježe krahu modnog sustava u potencijalnim kriznim situacijama na globalnoj razini, kao što je to bilo nedavno vezano uz Covid-19, sve su to čvrsti argumenti koji govore u korist digitalne mode i njenog daljnjeg razvoja.”
Neki studenti već rade isključivo digitalne projekte
Među studentima na Sveučilištu u Ljubljani, kaže Petja Zorec, već ima studenata koji rade kolekcije isključivo u digitalnoj sferi, no ima i onih koji, iako znaju da će nove tehnologije morati svladati, i dalje žele raditi u opipljivoj formi. “Na našem fakultetu već više od desetljeća imamo kolegije na kojima studenti uče koristiti 2D i 3D digitalne programe. Neprestano obnavljamo naša dizajnerska studija i s novim tehnologijama (laserski rezači, strojevi za industrijsko vezenje, 3D printeri, strojevi za žakard pletenje i tkanje itd.). Trenutačno koordiniramo projekte i pripremamo novi sadržaj koji će omogućiti studentima da nauče koristiti najnovije i najvažnije programe za dizajniranje (digitalne) mode.”
Dodaje i da su na Katedri za oblikovanje tekstila i odjeće posvetili puno vremena konceptualnom i umjetničkom pristupu dizajniranju odjeće što je slučaj i na studiju modnog dizajna na TTF-u. “To znači da ohrabrujemo studente da razmišljaju izvan okvira, izvan granica tijela. Mislim da će im nove tehnologije neizmjerno pomoći da izraze svoju kreativnost.”
Budućnost digitalne mode na fakultetima
“U okviru pojedinih kolegija svakako pratimo globalna modna događanja na polju proizvodnje i cirkulacije digitalne mode te naglašavamo kritički pristup. Međutim u budućnosti bi se trebalo u programe ugraditi i više kolegija koji bi studentima dali praktična znanja koja im mogu kasnije koristiti u razvijanju vlastitog dizajna,” kaže nam Lea Vene, teoretičarka mode, povjesničarka umjetnosti, kulturna antropologinja, članica Centra za istraživanje mode i odijevanja i vanjska suradnica na TTF-u. “Mislim da su presudna znanja o digitalnoj vizualnoj kulturi, interakciji na društvenim mrežama, meme kulturi, blockchain tehnologiji i slično. Stvaranje i plasiranje mode online podrazumijeva i neki novi set znanja i vještina koja se ne stječu isključivo u obrazovnim institucijama već kritičkim korištenjem digitalnih tehnologija,” dodaje.
Končić se slaže i kaže da je neminovno da se i u Hrvatskoj počnu uvoditi kolegiji na kojima se uči o novim tehnologijama i alatima koji se koriste za izradu digitalnih odjevnih predmeta. “Sve je veći broj tema diplomskih radova koje se kreću u sferi digitalne mode. Trenutno se čitav proces odvija na individualnim primjerima diplomskih radova, no s novim nastavnim programima vjerujem da će takvi sadržaji zaživjeti i u konkretnim kolegijima namijenjenima svim studentima.” Dodaje i da bi u obrazovnom procesu bilo idealno “izložiti studenta kombinaciji izučavanja standardne modne prakse s nadogradnjom sadržajima u sferi digitalne mode. Obrazovni proces trebao bi od digitalne mode baštiniti alate kojima je moguće simuliranje velikih količina modnih stilova kako bi u konačnici student imao mogućnost kvalitetnije selekcije i produkcije onog što je najbolje u njegovom radu.”
Studenti svakako pokazuju interes za digitalnom modom kao i za učenjem novih tehnologija. “Interes je svakako prisutan, ali im možda treba otvoriti mogućnosti za konkretniji doprinos na tom polju”, kaže Lea Vene. “Prošle godine smo primjerice u okviru kolegija Muzealizacija mode razvijali jednostavne pilot projekte online izložbi kao jedan mogući jednostavni način promišljanja mode u digitalnom kontekstu.” Jasminka Končić pak kaže da bi s obzirom na aktualna zbivanja u svijetu, interes trebao biti i veći. “U tome im svakako treba pomoći i fakultet uvođenjem većeg broja izbornih kolegija već od prve godine studija kako bi se interes povećao i zasigurno otvorio nove mogućnosti oblikovanja i promišljanja fenomena modnog oblikovanja.”
Naslovna fotografija: DressX
