Sve više se moda vraća coutureu, a zvijezde na crvenim tepisima nose vintage. No, ima li šanse da taj trend zaživi i na toj razini da ponovno počnemo cijeniti i čuvati odjeću, a ne bacati je nakon jedne sezone? Razgovarali smo s dizajnericama Anamarijom Filipović-Srhoj i Dubravkom Savić
Na upravo završenom Tjednu visoke mode u Parizu vidjeli smo niz referenci na vintage komade legendarnih dizajner kao što su bili Pierre Cardin ili Elsa Schiaparelli. Dizajneri se sve više vraćaju pristupu i načinu rada koje su njegovali njihovi prethodnici u 20. stoljeću, a koji podrazumijevaju kvalitetu ispred kvantitete. Pojedine su kuće čak i izvukle komade iz svojih arhiva i ponovno ih učinili dostupnima za prodaju.
Jean Paul Gaultier je pokrenuo vlastitu online trgovinu za prodaju arhivskih komada, za Oscara de la Rentu ih prodaje online trgovina Shrimpton Couture, a za Alexandera McQueena platforma Vestiaire Collective. Chanel je pak otvorio novu zgradu u kojoj su smješteni samo njihovi zanatlije koji ručno rade šešire, vez, plise i slično, dok je kuća Balenciaga nakon 53 godine ponovno pokrenula couture liniju. Uz sve to, na crvenim tepisima sve češće viđamo žene u vintage komadima, a među kojima su do sada bile Zendaya, Bella Hadid, Kim Kardashian, Ruth Negga i niz drugih.
View this post on Instagram
Zasićenje brzom modom
S obzirom na to koliko negativno modna industrija loše utječe na okoliš, usporavanje i povratak na stare postavke možda i nisu tako loša ideja. Anamarija Filipović-Srhoj, dizajnerica i vlasnica brenda Filia koji naglasak stavlja na prirodne tkanine izrađene tradicionalno na tkalačkom stanu, vez i druge detalje koji inspiraciju vuku iz tradicijskog odijevanja, rekla nam je da povratak coutureu vidi kao kraj vladavine brze mode i podsjetnik na ono zašto je oda toliko posebna. “Napokon je došlo do zasićenja konceptom brzog konzumerizma. Nadam se da će iz krize uspješnije i brže izaći brendovi koji poslovanje grade na održivom, etičnom i humanom konceptu.”
Ona je sama deset godina radila kao asistentica kostimografa i kostimografkinja, a onda je odlučila pokrenuti brend koji u prvi plan stavlja prirodne, ručno tkane materijale i ručno rađene ukrase. “Imala sam sreću da je većina projekata na kojima sam radila uključivala osmišljavanje i šivanje kostima iz različitih perioda i kultura tako da sam se dobro upoznala s raznim tehnikama izrade i ukrašavanja. Jako cijenim kvalitetan ručni rad i znanje pravih majstora krojača. Mislim da nam svima nedostaje malo ‘starinskih’ čarolija i vrijednosti.”
View this post on Instagram
Takav pristup radu ima i Dubravka Savić. Ova srpska dizajnerica stoji iza brenda ručno rađenih šešira i ručno oslikanih svilenih marama, Dulsineja. Počela ih je raditi iz potrebe da se umjetnički izrazi i nešto stvori rukama, a onda je ponovno upisala fakultet, završila umjetnički smjer i sebi za 30. rođendan poklonila posao koji voli. “Iza Dulsineje stoji jedan par vrijednih ruku”, rekla nam je. “Taj proces gdje sam stvaraš nešto od početka do kraja, a zatim mu pronađeš uporabnu vrijednost, za mene je pun krug i jedini ljepši osjećaj od toga je kada neko tu vrijednost i prepozna. Jer nije suština samo praviti za sebe, već kroz svoj rad rasti, komunicirati i povezivati se s drugima. Počela sam od slikanja na svili jer sam prepoznala svilenu maramu kao izvanvremensku točku gdje se prepliću umjetnost i moda.”
View this post on Instagram
Kupci moraju naučiti prepoznati kvalitetu
Veliki problem kod komada kojima je posvećena tolika pažnja za kupce može biti cijena. U svijetu brze mode svi su navikli dobiti nešto jako brzo za jako mali novac bez razmišljanja što stoji u pozadini te iz kojeg je razloga uopće moguće da majica košta manje od 50 kuna. U pozadini toga nerijetko stoji moderno ropstvo odnosno iskorištavanje radne snage u siromašnim zemljama svijeta.
“Svaka obrtnica s kojom surađujem zaslužuje da se njezin rad adekvatno plati”, kaže Filipović-Srhoj. “Za pojedine Filia komade ručno se izrađuje laneno platno na starinskom tkalačkom stanu. Čipke i vez koji ukrašavaju Filia odjevne predmete inspirirani su hrvatskom etnografskom baštinom. Takve ukrase ručno izrađuju gospođe s dugogodišnjim iskustvom u izradi upravo hrvatskih motiva. Naši komadi rade se po narudžbi klijentica u jednom malom zagrebačkom obrtu. Svaki komad je unikatan i poseban”, i dodaje da u njezinom iskustvu, kada kupac zna sve te činjenice razumije i njegovu cijenu. “Isto tako takav kupac zna da je kupio odjevni predmet koji će se dugo isticati u njegovoj garderobi. Ono što mene posebno veseli jest da su za Filiu jednako zainteresirane djevojčice, žene i bake. Ljudi stvarno primjećuju tu golemu razliku između proizvoda nastalih u masovnoj proizvodnji i komada koji su izrađeni ručno sa znanjem i velikom ljubavi. Druga je stvar koliki postotak našeg stanovništva si zapravo može priuštiti takav proizvod.”
View this post on Instagram
I Savić se slaže: “Kada postaneš sebi oslonac i odlučiš podržati sebe, uložiš vrijeme, rad i energiju cijelim bićem, ne sumnjaš u vrijednost svojih proizvoda i kupci to prepoznaju. Kupci prepoznaju vrijednost i veoma sam zahvalna jer se iznova vraćaju pronalazeći sebe u nečemu što je unikatno i drugačije.”
Ljudska svijest o štetnosti brze mode i globalne modne industrije očito raste, kao i ona o važnosti podržavanja lokalne zajednice i to je optimistična naznaka novog smjera u kojem se krećemo. “Mnogi među nama postali su svjesniji koliko je važno voditi brigu o vlastitom fizičkom i mentalnom zdravlju, koliko je važno biti osviješten, koliko je važna lokalna zajednica… Ljudi će s vremenom biti svjesniji i odgovorniji prema sebi i planetu”, zaključuje Filipović-Srhoj.
Naslovna fotografija: Zendaya je nedavno na premijeri serije Euphoria zasjala u vintage Valentino haljini, ali ljubav njezinog stiliste Law Roacha prema vintageu traje već duže vrijeme. Na fotografiji u vintage YSL komadu, na dodjeli ESSENCE Black Women in Hollywood nagrada, u travnju 2021.
