Kraj godine obično vežemo uz niz novogodišnjih odluka, pa zašto jedna od tih odluka ne bi bila izazov da na mjesečnoj bazi otkrijete po jednog hrvatskog umjetnika ili umjetnicu čiji vas rad intrigira pa odlučite pratiti njihovo djelovanje i razvoj? Time istovremeno otkrivate nove svjetove i podržavate hrvatske suvremene autorice i autore!
Kao primjer jedne takve umjetnice na početku 2022. godine vodimo vas u očaravajući svijet Marije Puović! Doslovce, kada zakoračite u atelje ove mlade umjetnice imate osjećaj kao da ste ušli u jednu njezinu ilustraciju. Radni prostor je ispunjen raznolikim zanimljivim predmetima što ga čini izuzetno dinamičnim, ali je ujedno i kontemplativan čemu doprinose raznolike biljke te hladne boje koje variraju od livadno zelene do smaragdno-tirkiznih nijansi.
Marija Puović rođena je u Splitu gdje je završila Školu likovnih umjetnosti nakon čega je upisala klasičnu filologiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Nakon tri godine studija upisala je Akademiju likovnih umjetnosti i to smjer konzerviranje i restauriranje umjetnina u mediju slikarstva. Za vrijeme studija, kako sama kaže, puno je putovala i slikala incognito, a na diplomskoj godini studija konzerviranja i restauriranja umjetnina otkrila je akvarel kao slikarski izričaj. S Marijom smo porazgovarali o njezinom životnom i zanimljivom umjetničkom putu, a zaronivši u svijet njezinih snovitih, magičnih i nevjerojatno maštovitih djela distancirali smo se od svakodnevnice i zaplovili u neke druge svjetove koji otkrivaju nevjerojatne potencijale i mogućnosti drugačijeg djelovanja, pristupa i pogleda na svijet u kojem živimo.
Kako je došlo do odluke da nakon studija klasične filologije upišeš Akademiju likovnih umjetnosti?
Zapravo bi pravo pitanje trebalo glasiti zašto sam uopće upisala studij klasične filologije. Šalim se. Oduvijek sam znala da će likovnost biti moj životni put, na ovaj ili onaj način. Od osnovne škole sam znala da ću na akademiju, jedina je dilema bila gdje ću – u koji grad/državu.
Zašto si odabrala baš smjer konzerviranja i restauriranja umjetnina?
Odabrala sam ga iz neke romantičarske vizije koja se sada suočava s realnošću.
Što te privuklo tehnici akvarela?
Iskreno, nikada nisam pomislila da ću stvarati u tehnici akvarela (o kojoj još imam puno za naučiti!) već je to bio ”praktičan” izbor. Naime, nisam imala uvjete za stvaranje (manjak prostora) i bilo mi je u interesu slikati. Akvarel je po tom pitanju vrlo zahvalan, mogla sam ponijeti manji blok, par kockica boje i pokoji kist. Da sam si odabrala, primjerice, ulje, to bi bilo teže izvedivo zbog toksičnosti materijala, pohrane radova i ostalih stvari.
Svoje radove si prenijela i na torbe, novčanike i slične proizvode. Ima li interesa za takvim predmetima?
Neki su mi se motivi činili da bi se odlično uklopili na tekstil, pogotovo oni u kojima transparentnost akvarela dolazi do izražaja. Naravno, jednim dijelom je to povezano i s time što ne želi svatko imati sliku, već možda nešto korisnije poput torbe za špeceraj, rokovnika, termosice… Zasad još uvijek radim na marketingu i vidljivosti, no ima interesa i planiram se tome posvetiti.
Kako bi opisala svoj stil/izričaj?
Još ga razvijam, ali to bi bila kombinacija naive i simbolizma. Jako me privlači osjećaj intimne atmosfere, no ona nije prisutna u svim radovima. Neki su radovi puki eksperimentalizam boja i formi.
Vrlo zanimljivo pristupaš gradnji kompozicije vlastitog rada u kontekstu da često kolažiraš svoje radove tj. gradiš kompoziciju od niza ranije pripremljenih i oslikanih elemenata?
Hvala. Zapravo je to nastalo posve slučajno. Ilustracija je takva da se lako može manipulirati s različitim elementima, formama i teksturama. Htjela sam isprobati nešto novo. Do tada kolaž uopće nisam doživljavala i nisam ga smatrala naročito ”umjetničkim”, više kao nekakvu igru.
Također, često kombiniraš crtački i slikarski pristup – tj. elemente koje linijski definiraš i ostavljaš bez boje, a koji se izmjenjuju s područjima definiranim vodenom bojom.
Da, to me zapravo jako opušta i gotovo da ima nešto meditativno u povlačenju tih linija i ponavljanju crtica. Volim te kontrastivne efekte između akvarela i zasićenosti linija.
Kako izgleda tvoj proces rada?
Odaberem neki motiv i pokušavam ga provući kroz različite pristupe. Nekad se s nekom ilustracijom ”mučim”, radim ju više puta, izrezujem, lijepim iznova, kombiniram. Nema tu jasnog pravila.
Gdje crpiš inspiraciju?
Najčešće u prirodi i knjigama. Zapravo mi je oduvijek bio izazov naslikati sliku ne gledajući motiv već stvarajući iz mašte. Pokušavam si vizualizirati neku sliku u glavi i to ostvariti.
Dominiraju hladne boje – plava, ljubičasta, zelena. Imaju li one neko simboličko značenje tj. biraš li boje intuitivno ili ciljano?
Oduvijek mi je taj spektar boja bio privlačniji. Rijetko rabim crvenu, narančastu, žutu… U njima se naprosto ne ”pronalazim”.
Koje poruke želiš prenijeti putem svojih radova?
Želim da ljudi osjete moje slike, da osjete atmosferu, boju… da im moje slike pobude pozitivne emocije. To bi mi bio najveći kompliment.
Kakve su povratne informacije publike na tvoja djela?
Ostala sam pomalo iznenađena tolikim pozitivnim odjekom, pogotovo zato što ilustracija nije baš svima bliska. To me zapravo i najviše ”tjera” da idem dalje. Iznenadilo me što se moje slike sviđaju svim dobnim skupinama i to me jako veseli.
Iako u Hrvatskoj postoji nekoliko izložbi minijatura i dalje su popularni i na izložbama dominiraju veliki formati. Kakvo je tvoje mišljenje i viđenje takve situacije?
Rekla bih da su veliki formati stvar trenda i odražavaju odsustvo nekog prevelikog misaonog napora. Lakše je uklopiti veliku sliku u interijer nego godinama brižljivo skupljati umjetnine. Rekla bih da je to jednim dijelom povezano s instant društvom u kojem se nalazimo, sve se kupuje brzo i odmah. Naravno, jednim dijelom je to povezano s time što je kultura spala na niske grane. Knjižare postaju gift shopovi, a galerije suvenirnice.
Što te privlači intimnim formatima – koje su njegove vrijednosti?
Intimni format traži da se čovjek fizički približi djelu, da detaljnije promotri, uoči. Da se ”poveže” s djelom.
Na početku smo nove godine, možeš li podijeliti s nama neke planove za 2022. godinu?
Voljela bih nastaviti u ovom smjeru kojim idem. Svakako, voljela bih da je tržište stabilnije i da danas-sutra mogu živjeti od svog stvaralaštva, no otom potom.