Ovaj članak originalno je objavljen na ljepotaizdravlje.hr

Anksioznost je mentalno stanje koje je često teško detektirati, a razlog je to što je ljudi često izjednačavaju s “običnim” emocijama, poput straha

No anksioznost je puno više od samog straha, anksioznost je emocionalno stanje koje se sastoji od negativnih emocija, ali i fizičkih manifestacija te misaonih procesa koji također imaju negativan predznak. Kad naučimo i shvatimo što doista osjećamo i proživljavamo, lakše nam je boriti se s tim. Strah je emocija koju baš svi doživljavamo, no ako je popraćena fizičkim simptomima i crnim mislima, vjerojatno se radi o anksioznosti. U nastavku vam donosimo pet fizičkih simptoma anksioznosti koje nikako ne biste trebali ignorirati.

Ubrzan rad srca

Anksioznost možemo nazvati i prirodnim načinom na koji naš organizam pali alarm, odnosno daje signal za opasnosti oko nas. U trenutku opasnosti dolazi do otpuštanja veće količine kortizola i adrenalina, a to pak ubrzava rad srca te povisuje krvni tlak.

Znojenje ili zimica

Dio takozvane “fight or flight” reakcije jest i promjena tjelesne temperature. To se događa zbog toga što hipotalamus, koji regulira tjelesnu temperaturu, također sudjeluje i u skupljanju osjetilnih informacija kojima se daje određena emocionalna vrijednost. Zbog toga će neke osobe u trenucima anksioznosti osjećati zimicu ili znojenje zbog povišene tjelesne temperature.

Nemogućnost dubokog udaha

Ubrzan rad srca sa sobom donosi i manjak kisika u organizmu, što dovodi do toga da čovjek nagonski pokušava doći do veće količine kisika bržim i plićim udisanjem.

Mučnina, zatvor ili dijareja

Poznato je i znanstveno dokazano kako je zdravlje naših crijeva povezano i s našim mentalnim zdravljem. Stoga ne čudi činjenica kako ćemo za vrijeme anksioznih perioda života imati problema poput mučnine, zatvora, dijareje te drugih probavnih smetnji. Mikrobiom u crijevima ključan je za mnoge tjelesne funkcije, a u njima nastaju i neurotransmiteri poput serotonina, čiji postotak proizvodnje u crijevima iznosi čak 90 posto. Da biste izbjegli probavne smetnje i narušavanje crijevne flore, koja može dovesti do mentalnih i različitih fizičkih zdravstvenih problema, morate promijeniti određene životne navike.

Probadajuća bol i ukočenost

U trenucima kad mozak detektira opasnost, zahvaljujući živcima koji se protežu kroz cijelo naše tijelo, signali o anksioznosti brzo i lako putuju tijelom te se javljaju u obliku zatezanja mišića, ukočenosti te probadajuće boli koja može nastati u bilo kojem dijelu tijela. Najčešće se ta bol javlja u donjem dijelu leđa, vratu te vilici.

Fotografija: Hedgehog Digital