Temeljni dohodak – SF ili budućnost društva?

Finska je prva europska zemlja koja je početkom 2017. odlučila svojim građanima dati novac za osnovne potrebe na dvije godine i vidjeti kako to utječe na kvalitetu njihova života. Ta odluka je tada punila medijske stupce, a sad kad je isteklo prvih 365 dana, svi su s iščekivanjem čekali prve rezultate. Je li eksperiment, za koji se zalažu Elon Musk, Stephen Hawking, Mark Zuckerberg i Bernie Sanders, ispunio očekivanja ili podbacio, i je li temeljni dohodak budućnost našeg društva?

 

Eksperiment. Kad god pročitam ili čujem tu riječ, pomislim da je riječ o nekakvim testiranjima nad životinjama, ljudima, da će nekome ugraditi čip koji će dugoročno dovesti do propasti čovječanstva. No, ono što je Finska odlučila učiniti kao svojevrsni test nije daleko od uvoda kvalitetnog scenarija za SF uradak koji ćete pogledati u nedjelju navečer. Početkom prošle godine Finci su slučajnim odabirom odlučili 2.000 svojih građana uključiti u basic income (temeljni dohodak) projekt, koji uključuje to da će im isplaćivati 560 eura mjesečno bez ikakvih restrikcija i uvjeta kako će ih i na što trošiti. Ideja o temeljnom dohotku nije strana – riječ je o zagovaranju socijalne i ekonomske politike da se svakom građaninu društva omogući novčani iznos potreban za pokrivanje osnovnih životnih potreba pojedinca.

S diplomom i kreditom u ruci

Dugoročni cilj temeljnog dohotka jest pokušati izjednačiti socijalni status onih osoba koje nisu uspjele ići ukorak s modernizacijom svoje okoline te time podržati slobodu, jednakost, dostojanstvo pojedinca i borbu protiv siromaštva i nehumanih uvjeta života. Zvuči utopistički, no kad se za to javno zalaže vizionar poput Marka Zuckerberga, koji je prilikom držanja govora diplomantima na Harvardu 2017. godine rekao: “Nešto je krivo u našem sustavu kada ja mogu otići odavde i zaraditi milijarde dolara u 10 godina, dok milijuni studenata ne mogu otplatiti niti studentske kredite, a kamoli pokrenuti posao”, malo se ipak zapitamo. Naveo je glavni faktor koji potiče inovativnost, motivaciju i optimizam, a to je – ekonomska sloboda. “Moramo početi istraživati nove načine, poput univerzalnog osobnog dohotka na koji bi svatko imao pravo.” Sličan komentar imao je nedavno i Richard Branson, poslovni magnat i filantrop, koji je izjavio da bi temeljni dohodak ohrabrio ljude na to da pokrenu vlastito poslovanje i projekte.

Tko će to sve platiti?

 

U skupinu zagovaratelja spadaju poznati giganti tech industrije koji su vrlo glasni u podržavanju te ideje. Među njima je i Bill Gates, koji je nedavno izjavio da će porast automatizacije poslova prisiliti vlasti da uvedu temeljni dohodak, odnosno UBI (Universal Basic Income). Naravno da postoje i oni koji ne podržavaju ovu ideji. Vlasnik momčadi Dallas Mavericks, Mark Cuban, izjavio je kako bi uvođenje univerzalnog dohotka bilo najgori mogući odgovor na nedostatak radnih mjesta uzrokovan automatizacijom, a postavlja se i pitanje: “Tko će to sve platiti?”. Jedni smatraju da bi trebalo oporezivati robote (i pritom se ne šale), a drugi se zalažu za to da se sustav socijalne skrbi mora iz temelja promijeniti. I dok mnogi pretpostavljaju kako bi se to odrazilo na dosadašnje društvo i birokraciju o kojoj ovisi, Finska je jednostavno, nakon desetljeća teoretiziranja, odlučila nasumično odabrati 2.000 osoba, kontaktirati ih pismenim putem i vidjeti kako će to ići “u hodu”. Poput nekakvog hrabrog protagonista filma koji ulazi u spilju po nove avanture – a cijeli medijski svijet pozorno prati svaki njihov korak.

Odabrani ste, čestitamo!

Siječanj, 2017. godine. U svoje poštanske sandučiće odabranici otvaraju pisma u kojima saznaju da će odsad, na 24 mjeseca, bez ikakvih obveza i ugovora, moći trošiti 560 eura mjesečno na sebe i svoju obitelj. Odabrane osobe nisu morale tražiti posao niti ga prihvatiti, a čak i ako uspiju pronaći zaposlenje, nastavili bi dobivati isti iznos od države. Vrlo brzo su TV kuće iz Japana, Koreje i SAD-a pohrlile pronaći te “sretnike” i saznati što više o njima, njihovim navikama i kako će sad, najednom, njihovi životi biti drukčiji.

Hrabra, ali nesmotrena Finska?

Markus Kanerva, specijalist za društvene i bihevioralne znanosti, zaposlen u uredu premijera u Helsinkiju, tvrdi da mediji ovu odluku krivo portretiraju i da je riječ o malom koraku: “Za dobivanje stvarnih rezultata, morat ćemo proučiti različite ciljane skupine, a ne samo nezaposlene. Morat ćemo testirati različite visine temeljnih dohodaka, otići do lokalnih tvornica i vidjeti kakva je ondje situacija. Prvi korak je vidjeti kako osnovni dohodak, bez ikakvih uvjeta i obveza za primatelja, utječe na njegov život i pomoć pri zaposlenosti.” Marjukka Turunen, direktorica u ustanovi socijalnog osiguranja Kela, tvrdi da je jedan od ciljeva i uklanjanje financijske destimulacije. “Ovaj eksperiment je pokušaj izglađivanja sustava.” I dok stručnjaci diljem svijeta priznaju Finskoj hrabrost, no istovremeno se pitaju kako će to sve ispasti u praksi, Kanerva smatra da će svaki rezultat biti dugoročno iznimno bitan “iako u ograničenim okvirima. Ovo je barem potaknulo ljude da počnu pričati o detaljima.” Unatoč tome što neće objaviti rezultate eksperimenta do kraja razdoblja, mediji su već saznali da se pojedinci osjećaju sigurnije, smatraju da imaju manje zdravstvenih problema (poput anksioznosti, glavobolje i nesanice), a intervjui su pokazali i da “skupinu 560 eura” nije demotiviralo to da pokušaju pronaći posao, dapače.

Zapravo, uopće ne čudi da se upravo Finska odlučila na ovaj korak. Zbog kvalitete života njihovih građana, svjetske TV kuće bi, potpuno opravdano, trebale onuda operirati svakodnevno. Nakon II. svjetskog rata i inflacije, primanja prosječne finske obitelji udvostručila su se od 1948. do 1979. godine, a država je kreirala razne društvene institucije kako bi osigurala određenu kvalitetu života za svoje građane. Jedan od najboljih obrazovnih sustava u svijetu, dnevna skrb i dječji doplatak, povoljno fakultetsko obrazovanje, stipendije, mogućnost jednostavne kupnje kuće… U Finskoj, ljudi u visokom postotku žive dobro i financijski su osigurani. “Točno, imamo puno više pogodnosti u usporedbi s drugim državama”, kaže Turunen. No, to ne znači da je ova skandinavska zemlja imuna na iznimno brze promjene kojima moderno društvo svjedoči, stoga je logično da žele tomu doskočiti prije nego što to postane kritično.

Win-win, ili nije tako jednostavno?

Testni sudionik Mika Ruusunen u trenutku kad je zaprimio pismo bio je nezaposlen 16 mjeseci te je tražio posao u IT sektoru. Vrlo brzo je postao stažist u jednoj maloj tech tvrtki. “Prije nego što sam dobio ovu priliku, mislio sam da nikad neću moći ganjati svoje snove da bih započeo vlastiti startup. Lijepo je znati da je to i dalje opcija. Ovaj temeljni dohodak potiče ljude na to da pristanu i na manje plaćeni posao koji će im dati potrebne vještine za budućnost umjesto da odustaju od svojih želja i znanja radi visine plaće. Dugoročno, to je win-win situacija za naše društvo.” Mnogi se ne slažu da je prihvaćanje nisko plaćenih poslova rješenje ove situacije, nego da bi edukacijom trebalo omogućiti kvalitetniji razvoj vještina, ali uz sve potencijalne prepreke, lijepo je vidjeti da se uopće krenulo u smjeru “popravljanja” sustava, pogotovo ako znamo da je u Hrvatskoj čak 20 posto ljudi u riziku od siromaštva i da nešto s postojećim sustavom ne valja. Iako je temeljni dohodak ideja u nastajanju, važno je da se istražuju opcije smanjenja ranjivosti ljudi izloženih opasnostima globalne trgovine i automatizacije. “Mislim da će za stotinjak godina ljudi gledati na temeljni dohodak kao na nešto normalno i univerzalno. Ponosan sam na to što je Finska među prvima koja je to testirala”, kaže Ruusunen. Nadajmo se da će nastavak ovog SF-a biti za čistu peticu!

 

mm
Andreja Pančur

lifestyle novinarka

Nema komentara

Komentiraj

Vaša email adresa neće biti objavljena